a io
se mjeseca svibnja g. 1360. spominje biskup Dominik u nasim kra-jevima, u dofoa, kad je izbioi njegov spor s Dubrovcanima.20
     Dubrovaèki ljetopisci pripovijedaju, da poslije smrti dubro-vackog nadbiskupa Ili je Saraca Dubrovcani nijesu htjeli imati za nadbiskupa domaceg covjeka. Nadbiskupi su bili dosada vecinom iz Dubrovnika. Medu njirna se osobito isticao nadbiskup Ilija Saraca, koji je takav utjecaj vrsio na drzavne poslove svojeg zavicaja, da se u Dubrovniku sve radilo onako, kako je on htio; mogao je, vele, postati i njegovim gospodarom. Radi toga je on pri smrti savjeto-vao Dubrovcane, da odsada nastoje, da dode tudin za dubrovackog nadbiskupa, a da iskljuce domaceg covjeka, jer se i samom Iliji Saraci cinilo opasno za slobodu Dubrovnika to veliko mijesanje dubrovackih nadbiskupa u drzavne poslove. Tako pripovijedaju ljetopisci.21 Znamo pak sigurno, da su se Dubrovcani pri popunjavanju nad-biskupske stolice g. 1360. drzali strogo toga principa i to cak tako daleko, da nijesu htjeli, da postane nadbiskupom niti jedan Dalma-tinac, Albanac ili Mlecanin. U sjednici vijeca umoljenih od 3. svibnja 1360. zakljucuje se, da se posalje na papinski dvor, u stvari imeno-vanja nadbiskupa, kancelar Tuodor s pismom i instrukcijama, a istog dana zakljucuje veliko vijece, da se da vlast malom vijecu i
      20	Kako vidjesmo, ovaj biskup Dominik spominje se od g. 1349. pa dalje. Spominje se medu ostalim kao koriulanski biskup u dokuraentima od 29. oiujka i 27. svibnja 1359., pa opet u svibnju g. 1360. i viìSe puta kroz tu godinu; onda dalje u jednom dokumentu od 4. ozujka 1363., koji donosi Paulini (pogl. VI.), a iz kojega se vidi, da je on tada uistinu i vrSio vlast koréulanskog biskupa. Dakle po svemu tome mozemo zakljuiiti, da je on svakako bio biskupom od 1349.—1363. Ipak Farlati-Coleti (VI, p. 333) donose jedan dokument od 27. oiujka g. 1360., gdje se kao biskup spominje neki Ivan. O njemu vele Farlati-Coleti: »Hunc nobis ignotum suppeditavit eruditissimus Joseph Garampus ex tabulis Romanis, in quibus episcopus utriusque Joannes nominatur. Eum Inno-centius VI Rectorem utrique ecclesiae praefecit, et tributi, quod Curiae debebat, solvendi onere exemit die 27. Martii anni 1360... Cum itaque. . . in libris ejusdem Curiae nulla his duabus Ecclesiis taxatio imposita reperiretur, et prae-terea Joannes religiosae quoque paupertatis angustiis premeretur, hinc causa fuerit, cur ab tributi solutione illum Pontifex eximeret: ex lib. Oblig. Cam. Tom. 36. pag. 179.« Farlati-Coleti nastoje, da protivurjecje rijese na razne nacine, ali njihovo obrazlaganje nije ovdje nimalo uvjerljivo, pa se ne cu na nj ni osvmuti. Ja mislim, da se tu radi o pogresci pera ili u samom dokumentu ili u prijepisu Josipa Garampa, a mogli bismo uzeti mozda i to, da je Ivan bio uistinu biskupom 27. ozujka 1360., a poslije njega da je dosao opet na biskupsku stolicu Dominik.
      21	Ragnina: Annali di Ragusa u Monumenta historiam Slavorum meri-dionalium spectantia XIV, p. 233; Bezimeni ljetopisac u istim Monumenta XIV, p. 49; Gundulic u istim Monumenta, ali u svesku XXV, p. 393; o tom vidi Gruber: op. cit. (Rad Jug. akademije 168, p. 198—199); K. Vojnovic: Crkva i drzava u dubrovackoj republici (Rad Jug. akademije 119, p. 34); Medini: Starine dubrova£ke, p. 228—229.