54 Korcula je prestala te godine davati danak dubrovackom knezu presavsi pod suverenitet Ugarske. Kralj Andrija II. dao je g. 1215. otok KorCulu u leno grofovima otoka Krka — Franko-panima (bivsim vazalima Venecije). I iz papske buie 1221. g. mi vidimo, da je Korcula isto tako kao i otok Hvar, Brac i Lastovo podcinjena Frankopanima prema darovanju ugarskog kralja.68 No kako izgleda, Korcula slijedecih godina nije nikome podlozna, premda Dubrovnik hoce da ima na nju pravo i pace nadoknaduje pojedina lica za stete nanesene od nepokornih Kor-culana.54 G. 1240. neki knez Grubesa Dubrovcanin sa sinom Tomom dobio je Korculu, Lastovo i Mljet u leno od mletackog duzda55 i Dubrovnika, no sigurno se nije mogao ni on ucvrstiti na nepo-kornom otoku. Najzad g. 1254. venecijanski patricij Marsilije Zorzi zavladao je Korculom i potcinio je ne toliko Veneciji koliko sebi licno.« Vjekoslav Klaic, govoreci u svojoj velikoj »Povijesti Hrvata«58 o ugarsko-hrvatskom kralju Beli III. (IV.), veli, da on bijase g. 1254. na vrhuncu svoje moci, srece i slave. Nesto nize pak na-stavlja Klaic ovako: »Tu premoc kralja Bele mucno je gledala mletacka obcina, pak je nastojala da smeta njegovu vladanju u dalmatinskom primorju i na otocima. Ona je u to vrijeme pokorila otok Korculu svojoj vlasti, te je s tim pogazila ugovor od g. 1244. No ban Stjepan pohita iz Stajerske na jug i zaprijeci duzda Rajnerija Zena u daljnjem napredovanju; neki tvrdi, da je mletacka obcina morala ca i Zadar Beli vratiti, no za to nema nikakovih dokaza. Velika je bila vlast Stjepana u to doba. On je zapovijedao od Semeringa do Dubrovnika i od Senja do Drine.« Osvrt na prilike zahumske, odnose izmedu Zahumlja i ugarsko-hrvatske drzave i na djelovanje Omisana. Vidimo dakle raznolicno tumacenje izvora sa strane raznih historicara, ukoliko su se dotakli korculanske povijesti. Nastojat cu, da i ja dam o tome jednu sliku, ali radi boljeg shvacanja mislim, da je potrebno, 63 Smiciklas III, p. 191. Biljeska Solovljeva. 54 G. 1231. Dubrovcani nadoknaduju Iliji, sinu pok. kneza Grubese, stete njegove i njegovih na Korculi; g. 1234. oni nadoknaduju Kaceti iz Splita slicne Stete. Smiciklas III, 345, 403 (Ljubic, Listine I. No 74). Biljeska Solovljeva. 55 Smiciklas IV, p. 111. Biljeska Solovljeva. 66 Svezak prvi p. 240.