140
kao izvrsioci raznih duznosti. Banovi javljaju, kako imaju potpunu vlast, da po kraljevskoj milosti oproste svim ljudima, opcinama i gradovima, koji su se pokazali nevjerni kralju, a zele sada oprost i kraljevsku milost; neka dakle takvi dodu k njima, da vide kra-ljevsko pismo i prime milost. Pozivlju KorcSulane, da im posalju svoje poslanike, s kojima ce raspravljati o stvarima, koje su im od koristi. Banovi su u proljecu sami licfno dosli u Dalmaciju, da tamosnje gradove odvrate od Ladislava i Ostoje te ih utvrde u vjer-nosti prema Zigmundu, a u travnju ih vidimo cak u Dubrovniku.71
     Ponovna vlast Balsiceva u Korculi. Po svoj prilici bili su banovi i u Korculi, te je valjda i njihova nazocnost djelovala na Korculane, da su se izmirili s Jurjem Balsicem. Jedna isprava od
3.	oiujka 1402. spominje Balsica opet kao kneza, ali se veli u njoj »vacante vicario«.72 U sjednici velikog vijeca od 11. travnja pri-mili su ponovo za vikara Marina Mirosevica iz Bara, onog istog, koji je nekoc bio zahvalio na toj sluzbi, a o kojem su oni isti zakljucili, da ne moze vise biti vikarom.73 Dokle je trajala ovaj put BalSiceva vlast na Korculi, tesko je ustanoviti, ali is£ezla je po svoj prilici tokom iste godine 1402. Posljednji meni poznati dokument, u kojem se on i njegov vikar spominju, datiran je 9. srpnja 1402.74 Istaknut cemo i to, da je poslije one sjednice velikog vijeca od 11. travnja, u kojoj je primljen vikar Balsicev, slijedila prva sjednica tek 19. srpnja; dok se inace njegovoi ime u prijasnjim zapisnicima sjednica velikog vijeca vise puta istice, sad mu od mjeseca srpnja dalje nema u zapisnicima vise spomena. Od mjeseca listopada dalje zabiljezeno je u zapisniku velikog vijeca opet biranje domacih rektora. Inace iz svega onoga, sto su Korculani kroz dalju godinu
1402.	i 1403. radili, moze se zakljuciti, da su po svoj prilici bili sada skoro potpuno slobodni ne imajuci vlast Balsicevu nad sobom, jer bi im on bio sigurno smetao u njihovim raznim diplomatskim pregovorima.
      71	Pisma su zapisana u zapisniku korculanskog velikog vijeca. Sigurno se ovoga tice i clanak Matije Kapora: Su di un documento dell’ imp. Sigismundo indirizzato ci Curzolani del 1402., dal quale risulte che in quell’anno erano Bani di' Dalmazia, Croazia e Slavonia Eberardo Vescovo di Zagabria ed Emerico priore di Vrana (Gazetta di Zara (1842, II 51). Inace ovaj clanak nijesam imao prilike citati.
      72	Radic u kritici gore spomenutog Delciceva djela veli, da je tu ispravu tiaìSao napisanu u kasnijem prijepisu kanonika Jakova Arneri.
      73	Zapisnik korculanskog velikog vijeca.
       74	Paulinijev Catalogo.