^3 40
Zigmundu. Dio, koji je u ime desetina, dotiCno petnaestina, pri-padao biskupu od stoke, bio je kasnije faktiCno jos vise stegnutj nije se davao uistinu petnaesti dio, vec jedan toCno fiksiran kvantum. To se vidi iz poglavlja 31. zbirke reformacija; tu se veli, da je svaki Celnik stoke duzan dati samo jedno janje ili kozle biskupu, kad on dode pobirati desetinu; nilta vile nije duzan dati celnik. Zabranjuje se dalje, da svjetovnjak pobira tu desetinu pod prijetnjom globe od 25 perpera. Kad su donesene ove odredbe poglavlja 31., da li prije ili poslije g. 1420., nije nam poznato, ali su po svoj prilici usle u obiCaj i prije njihova formalnog prihvacanja.®"
     Bratovltine. Poznate su nam iz ovoga vremena dvije bratov-stine na otoku KorCuli, jedna u gradu, a druga u Blatu. Jedna i druga naziva se bratovstina Svih svetih (confraternitas ili fratalia omnium sanctorum). Bratovstina se Svih svetih spominje u gradu u suvremenim dokumentima prvi put 23. srpnja g. 1338. u jednoj notarijalnoj knjizi korculanskog arhiva, a i kroz dalje XIV. i XV. stoljece Cesto se navodi, ali je ona sigurno osnovana ranije. Biskup stonsko-korculanski Luka Leono veli u jednom aktu od g. 1456., da u KorcSuli postoji »congregatio fratrum laicorum verberatorum«, koja je od prvog korculanskog biskupa Ivana de Crosii osnovana 8. listopada g. 1301.; dalje se veli, da se ona sastoji od plemica i pucana, a da se bratimi sastaju u crkvi Svih svetih i da preko poiovine godine svake nedjelje idu po gradu bicujuci se.63 Ti se njegovi navodi sigurno odnose na bratovstinu Svih svetih u gradu, te eto znamo prema tome toc no i za godinu njezina osnutka, naime g. 1301. Bratimska crkva Svih svetih, koja jos i danas postoji, takoder se Cesto spominje u dokumentima XIV. vijeka. Bratovstina je posjedovala mnogo zemalja na Citavom otoku i kuca u gradu, a posudivala je i novae raznim osobama. U notarijalnim je knjigama zabiljezeno nekoliko ugovora o prodaji zemlje i davanju labora-
      62	Heinrich Felix Schmid u svojem djelu: Die Grundzüge und Grundlagen der Entwicklung der kirchlichen Zehntrechts auf kroatischem Boden während des Mittelalters (SiSicev Zbornik) poziva se na str. 429. na tu odredbu
o	stalnom odredenom kvantumu i s obzirom na taj i sliene slucajeve veli: »In manchen Fällen mögen sie (naime takove odredbe) gewohnheitsrechlich entstanden sein.« O tome i Mazuraniti: Prinosi I. p. 139. Iz onog, Sto smo vec priie govorili o datumima poglavlja, ne mora biti toüno ni Schmidovo datiranie ovog poglavlja pod god. 1387. U ovoj raspravi osvrce se pisac u nekoliko na-vrata na koriulanske i stonske desetine.
      ®8 Directorium episcoporum p. 33. Donosi ga i u Paulini u pogl. VI.