I9i
jatelji. Nedavno je doslo do naseg znanja, da se ne malo Turaka sada nalazi u onim stranama blizu Sibenika, i da se nekakve èete pojavise u stranama Omisa i Krajine; ako ove ne nadu nikakve zapreke, mogie bi prijeci na otoke, kojima mogu ne malo stete nanijeti. Radi toga drzeci, da ce biti vrlo korisno unaprijed pro-vidjeti, pisali smo otocima Hvaru i Bracu, da naoruzaju svoje brigentine i naoruzane posalju, da potraze nal brigentin, koji se sada nalazi u vodama stonskoga mora, da skupa s njima obilaze ono mjesto; koje ce biti zgodno za ¿uvanje i obranu onih otoka i drugih nasih mjesta. To takoder vama kazemo, da na slicSan nacin naoruzate vai brigentin, sto brze uzmognete, ako vam je ureden i zgodan za naoruzanje; ako vam nije ureden, naoruzajte barke, u kojima neka pode toliko ljudi, koliko bi ih islo sa spomenutim bri-gentinom; taj brigentin ili naoruzane barke, koje uzmognete naoruzati, neka ne propuste orici na ona ista mjesta, da skupa s ostalim brigentinima bude mogao, za cast i dobro naie a na zastitu i obranu naSu i ostalih otoka i nasih mjesta, obilaziti potrebna mjesta. Zdravo. Dubrovnik dana 26. ozujka 1415.« Slicno tako bilo je pisano Hvaranima i Bracanima. 6. travnja 1415. vijece umoljenih ponovo se time bavi. Ono odlucuje, da sva tri otoka ne posalju svoje brigentine najedanput, vec postepeno; najprije u roku od petnaest dana ima da se posalje jedan i prikljuCi se dubrovaCkom, a zatim poslije petnaest dana drugi, pa opet poslije petnaest dana treci. Korculani se nijesu pokorili tim naredbama, te stoga vijece umoljenih 17. svibnja zakljucuje. da se ukore, jer nijesu naoruzali svoj brigentin za cuvanje otoka prema vladinoj naredbi. Ipak daje im se milost, da ga radi sakupljanja plodova sada ne naoruzaju, ali ipak neka stoji pripravan. Ako medutim nadode opasnost od Turaka, moraju ga naoruzati, kad im se naredi. 5. lipnja pak zakljucuje isto vijece, da Korculani zasad naoruzaju dvije barke, a u svakoj treba da bude deset ljudi, i da ih posalju u roku od petnaest dana. Kortfulani nijesu htjeli ni sada poslusati. Resti veli: »Uzrujani napisale senatu jedno nepristojno pismo i, neuljudna celjad, znadose se izraziti samo nepodobnim rijecima.« Korculani nijesu htjeli Dubrovcanima davati ni prihode, koji pripadaju kraljevskoj komori, ni one, koji pripadaju knezu, a tako isto nijesu htjeli predati im ni zemlje nazvane knezine, koje, smatrajuci ih opeinskim, bijahu, kako vidjesmo, izmedu sebe razdijelili. Da se urede sva ta sporna pitanja, Dubrovcani su svojim pismom od 8. srpnja naredili opeini korcu-