57
Omisani s papom i obecase, da ce se okaniti gusarenja, ali se poslije opet dadose na stari zanat te zauzeSe za neko vrijeme, kako gore vidjesmo, otok Hvar i Brac.57
     Moj zakljucak. Mi vidimo dakle iz svega ovog pripovijedanja, da su odnosaji izmedu Zahumlja i ugarsko-hrvatske drzave od g. 1185.—1254. bili neprestano napeti i da su se ¿esto vodile borbe ili direktno s hercezima ili s drugim faktorima u ugarsko-hrvatskoj drèavi. Omisani se pak tako vladaju, kao da su drzava u drzavi. Eto kad sve uocimo, onda cerno shvatiti, da je i otok Korcula nalazeci se u pogranicnom podrucju tih dviju vlasti, dolazio cas pod utjecaj jedne, cas pod utjecaj druge. Izvori su oskudni, i tesko je iskonstruirati pravu sliku povijesti Korcule u to doba. Na temelju gore navedenih i citiranih izvora mozemo stvarati razne kombinacije, kao sto su nasi historicari djelomicno i pokusali. I meni se namecu razne kombinacije, no ja cu nastojati da izvedem ovdje samo ono, sto mi se cini najvjerojatnijim, te cu iznijeti one momente, koji mi se cine iz izvora najsigurnijim. Poslije g. 1180. Korculani ne htjedose priznavati zahumsku vlast; na to ih je kusao prisiliti Sracimir u ime brata Nemanje i Miroslava, ali u tome nije uspio. Korcula je, uzivajuci veliku autonomiju, priznavala ugarsko-hrvatsku vlast, jer g. 1185. vidimo, da ona i Lastovo bivaju podvrgnute na splitskom crkvenom koncilu hvarskoj biskupiji, koje se teritorij sigurno nalazio pod vlascu ugarsko-hrvatskog kralja. Je li Koriula ostala i dalje pod njegovom vlascu? Tesko je reci, da li je bila kroz slijedece decenije koja teritorijalna promjena, no iz dokumenta od g. 1221. mozemo vjerovati, da je kralj Andrija, imajuci vlast nad otocima Hvarom, Bracom i Lastovom, predao njih u upravu krckim knezovima, jer im papa u svojem pismu izricito veli: sicut ea iuste et pacifice possidetis. Klaic drii, da ih je kralj za to darovao krckim knezovima, sto su oni sudjelovali u borbi protiv Omisana, te im se htio tako oduziti.58 O vrsenju vlasti krckih knezova na tim otocima
      57	Za ovaj sam osvrt upotrebio: Jirecek-Radonic: »Istorija Srba« I; Klaic: »Povijest Bosne« (pogl. VI. Humska zemlja do 14. stoljeca), »Povijest Hrvata« (svezak prvi) i »O hercegu Andriji« (Rad Jug. akademije 136); Grgo Novak: »Hvar«; Stanojevic: »Istorija srpskoga naroda«; Sisic: »Pregled po-vijesti hrvatskog naroda«; Ilarion Ruvarac: »Miroslav, brat Stefana Nemanje, velikoga zupana srpskog« (Godisnjica Nikole Cupica X); Jireiek: »Toljen, sin kneza Miroslava Humskog« (Glas Srpske akademije nauka 35); Coro vie: »Isto--rija Jugoslavie« p. no, 113—114, 115, 117, 118.
      58	U knjizi: »Krcki knezovi Frankapani« p. 89—90.