301
     Nijesu nam sacuvani svi dokumenti korculanskog arhiva, pa se tako ne moze na temelju sacuvane dosta oskudne arhivalne grade samo iz Koriule stvoriti cjelokupna slika trgovine i drugih odnosa s ostalim dalmatinskim i uopce primorskim gradovima. Ipak iz sacuvanih izvora znaimo za neke veze sa Zadrom, Obrov-cem, Pagom, Sibenikom, Trogirom i susjednim Hvarom, pa Se-njom, Rijekom i Piranom' u Istri. Proucavanje sacuvanih arhiva tih i ostalih nasih i stranih gradova dalo bi nam dosta novih podataka, ali je zasad meni to nemoguce. Zadar se i Obrovac uz Dubrovnik, Ankonu i Veneciju, a kadsto i Drijevo, spominju u ugovorima, u kojima se sklapaju razne obaveze ili kojima sc stupa u neiiju sluzbu; onaj, koji stupa u sluzbu, obavezuje se sluiiti u svini tim mjestima, a kod ugovora, u kojem se radi o obavezama, veli se, da u tim mjestima moze prisiliti jedna stranka drugu na njihovo izvr-sivanje. U Zadar je i Sibenik islo kamenje, a u gradu se Pagu spominje g. 13 38. neki prostor kao »locus comitatus Curzole«.3' Spominje se i po koji Zadranin, Splicanin, Sibenianin, Hvaranin i Trogiranin nastanjeni u Korculi, a dolazilo je s njima i do ¿enid-benih veza. G. 1391. navode se Koréulani GerdoS Radicevic l Stipko Rokojevic, ovaj posljednji iz Zrnova, kao stanovnici Tro-gira. U Korculu pak dolaze Trogirani i u trgovacke svrhe. Spo-minjali smo izvoz sira g. 1383. u Senj i izvoz zeljeznih predmeta iz Senja i Rijeke u Korculu. Zammljivo je pogl. 62. novije redakcije statuta pod naslovom »De simili iusticia cum vicinis«. Tu se odreduje, da se sa susjedima mora postupati onako isto, kako oni postupaju s Korculom, dok se ostali stranci moraju ravnati po odredbama odredenim u statutu; pod susjedima se razumiju svi krajevi na kopnu i otoci od Sibenika do Dubrovnika. Ovo poglavlje odreduje dalje, da je posebni postupak s onima, s kojima postoje ugovori, i izricito veli, da takvi ugovori postoje s Bracanima i onima s Hvara i Visa. Na zalost, ukoliko mi je poznato, nijedan se ugovor Korcule s drugim mjestima nije sacuvao, iako sudeci po ovom poglavlju i po drugim okolnostima, bijase takvih ugovora. U poglavlju 19. pete knjige hvarskog statuta odreduje se, da svaka osoba, koja dode u podrucje hvarske komune s brodom, koji je natovaren zitom ili socivom, mora iskrcati polovicu toga tereta za opskrbu stanovnistva hvarske komune. Jedino se izuzimaju od toga oni, koji odvoze zito i socivo u Veneciju i sindici za opskrbu
      37	Vidi Codex diplomatics X, p. 378.