196
vijestismo, KorCulani su se takoder spremali, da posalju u toj stvari poslanstvo kralju Zigmundu. Buduci da njihova opcinska blagajna nije imala toliko sredstava, to je po njihovu obiiaju za podmirenje troskova poslanstva vlada udarala namet, ili su se kupili u tu svrhu prilozi medu Koròulanima. Zanimljivo je, da je isto vijeee umo-Ijenih 21. travnja najprije zakljucilo, neka se piSe vikaru u Korculu, da prema svojoj mogucnosti ne dopusti, da se nanosi sila onima, koji ne budu htjeli dobrovoljno uplatiti iznos nametnut od korcu-lanske vlade; no u istoj sjednici taj je zakljucak ukinut i odredeno, da se DubrovCani u to ne pletu. U tim sjednieama od 13. i 21. travnja raspravljalo je vijeee umoljenih i o Luksi ObliìSieu, koji je uvredljivo govorio protiv ¿asti i dostojanstva kraljeva. Stoga prema ovlastenju vijeca umoljenih bi pisano 21. travnja posebno pismo u toj stvari korculanskoj vladi trazeci, da Luksa licno dode u Dubrovnik na opravdanje. Kancelar odreden za Korculu isao je tamo i ulozio 26. travnja pismeni protest, koji je uglavnom slician onome od prosle godine, ali ipak ostriji od njega. Kroz to vrijeme stigao je u Dubrovnik i kor^ulanski poslanik. U vijecu umoljenih raspravljalo se je 27. travnja o odgovoru, koji mu se ima dati u pitanju odbi-janja predaje knezina. Odlucilo se, da se i u toj stvari ovlasti knez i malo vijeee, da dadu odgovor i ucine sve potrebito. Toga dana raspravlja vijeee ponovo i o Luki Oblisieu.
     Malo prije rekosmo, kako su se KorCulani spremali poslati poslanstvo kralju Zigmundu. Da bi raspravilo o tom poslanstvu, sastalo se korculansko veliko vijeee 12. svibnja u crkvi sv. Marka, gdje se ono obiCno sakupljalo. Na toj sjednici veliko vijeee izabere odbor od sedam plemiea, komu bi dano opcenito i potpuno ovla-stenje za vodenje raznih opeinskih posala, a izri£ito pak u poslu odasiljanja poslanika, koji treba da idu kralju Zigmundu. Taj odbor jos istog dana jednoglasnim svojim zakljuckom odredi kao poslanike Kirijaka Luksinog i Lazarina Testu. Odbor izda posla-nicima opsirnu instrukeiju, koja sadrzava velikim dijelom razne stereotipne formule i fraze, kojima im se daje neogranieena punomoc za obavljenje svih mogueih poslova pred kraljem, njegovim namje-snikom, sucima, einovnicima i kurijom; sto je za nas najvaznije, instrukcija sadrzava i neke konkretne upute. Njima se nareduje, da od kralja najprije isposluju i zadobiju pismo, kojim ce potvrditi sva prava i obicaje korculanske opcine. Sto se tice knezina, kazat ce, da ih DubrovcSani nepravom traze. Zanimljivo je, da ih Korciulani u