¿7
bijahu nekoc knezevske, ali koje su oni prisvojili sve do vremena od godine dana prije njegova dolaska u Korculu. Kao svoj dolazak oznacuje on predzadnji dan mjeseca srpnja g. 1256.
     Cetvrti dio. — Marsilije nareduje, da nijedan njegov na-sljednik ne smije otuditi, prodati, darovati, zaloziti, dati u leno te unajmiti prava knezevske casti, niti razdijeliti kneievinu u viSe dijelova, tako da dva kneza ili vise od njih vladaju u isto doba. Onaj, koji' bi to ucinio, ima biti zbacen s knezevske ¿asti i mora piatiti 1000 perpera. Njega tada ima naslijediti najstariji od rodbine, koji mora povratiti knezevoj vlasti sva prijasnja prava i dovesti ih u prijasnje stanje. Ako pak tko od gradana ucini nesto protiv ovih odredaba, pa se to dokaze pred svjedocima i sucima, ima izgubiti sva prava prema odluci kneza.
      Peti dio. — Zatim slijedi Marsilijeva zakletva na evandelje, u kojoj kaze, da ce imati najvecu skrb oko grada i otoka i da ce se tocno drzati svega ugovorenog. Iza knezeve zakletve dolazi zaklétva gradana, i to u formi, kako je polaze svaki pojedinac. Gradanin se obvezuje na najvecu vjernost knezu i pripravan je na svaku sluzbu prema njemu; osobito istice, kako ne ce sudjelovati u nikakvoj uroti i drustvu uperenom protiv kneza, a ako se nalazi u tom drustvu, da ce prekinuti s njim sve veze i sve prijaviti knezu. Iz toga se dà zakljuciti, da je doista bilo borba izmedu Marsilija i gradana i da je konacno doslo do pomirenja, u kojem su Korculani priznali Marsilija kao kneza, a on njima njihova prava i statut.
      Taj je ugovor prihvatila Citava pucka skupstina cjelokupnog stanovnistva. Pri tom je ona faktor, koji u ime opcine sklapa ugovor s knezom. Dakle u ovo vrijeme postoje jos pucke skupstine kao vrlo vazan cinilac opcinskog zivota. Tim su ugovorom priznali opet Korculani eo ipso i mletacku vlast. Marsilije je dosao u Korculu s mletackom pomocu i kao knez, koji vrsi vlast nad gradom i otokom u ime mletacke republike. Korcula se smatra kao neka knezevina obitelji Zorzi, koja tu ima nasljednu vlast, ali kao vrhovna drzavna vlast biva mletacka republika. To se najbolje vidi i iz inegerencije, koja se samim ugovorom daje prokuratorima sv. Marka u pitanju nasljedstva knezevske vlasti. I u kasnijim cemo razlaganjima vidjeti, da na Korculi mletacka republika vrsi tu vrhovnu drzavnu vlast.
      U proslom smo poglavlju istakli, kako je korculanski statut bio u prvobitnom obliku donesen jos prije Zorzija, po svoj prilici