348
g. 1410. Valjda je i Hraniceva nadgrobna ploca bila na isti naéin izbrisana i unistena.
     Osobitu pozornost pobuduje kod posjetnika crkve veliko umjetnicki izradeno propece. O njemu se pricaju razne legende. Na straznjoj strani kriza ima jedan natpis, ali dok taj kriz ogromne velici ine stoji na oltaru, ne mole se dakako vidjeti natpis. Kriz se skida samo u nekim vaznim svccanim zgodama. Natpis veli, da je taj kriz izradio neki Ugo, i to prema citanju Frana Radica77 g. 1407., a prema cSitanju o. Vladislava Brusica78 g. 1409.
     Crkva sv. Ivana na Gradini u Veloj Luci. Arhitekt Ivekovic u svojem djelu o razvitku sredovjecne umjetnosti u Dalmaciji, go-voreci o starim crkvicama po Dalmaciji iz IX. i X. vijeka i na-brajajuci ih, ubraja meclu njih i crkvu sv. Ivana na Gradini.7* Taj sud izrice on na temelju njezina stila. Inace se ona spominje u doku-mentima tek u XV. stoljecu. Paulini veli o njoj: »Vrlo stara opatija,
o	kojoj mi ipak nije doslo do ruku nista drugo, vec jedan spomen izvaden iz gradanske kancelarije u Splitu, u kojem se g. 1415. spominje Marin Alegretti kao opat onog vremena.«’"' U jednoj arhivskoj knjizi korculanskog arhiva stoji zabiljezeno, da je don Jakov, remeta iz Gradine, u mjesecu svibnju g. 1419. podnio tuzbu, kako su neki ljudi iz Trogira sa svojom oruzanom barkom oteli njemu u samostanu neke stvari, koje on nabraja u tuzbi, i da su ga stavili na torturu zahtijevajuci od njega novaca.81 Iz jednog dokumenta, koji donose Farlati-Coleti, vidimo, da g. 1446. bijase na Gradini remetom neki otac Luka, koji se bávio ribarstvom i prodajom ribe, a bi mu te godine dozvoljeno od kneza i sudaca za njega i njegove nasljednike slobodna prodaja ribe bez placanja ikakvog nameta.82
      77	U rubrici Razne viesti u clanku Cudotvorno Propecc na Otoku kod Korcule (Starohrvatska prosvjeta III br. II p. 88).
      78	U ¿lanku: Nase slike (Euharistijski glasnik XV br. 10 — Split g. 1927 p. 358).
       78 Ivekovic: Die Entwickelung der mittelalterlichen Baukunst in Dalmatien, Wien 1910 p. 18.
       80	»Molto antica abbazzia della quale però non mi giunse alle mani altro che una memoria tratta dalla cancellarla civile di Spalato in cui dell’anno 1415. viene nominato Marino Alegretti abbate di quel tempo« (u poglavlju XXII).
      81	»Mensis may don Jacobus remetta de Gradina denuntiavit quod illi de Tragurio in una eorum barcha armata acceperunt sibi in monasterio res infrascriptas item quod dederunt sibi torturas ad veile (?) petendo denarios«.
       82	Farlati-Coleti VI p. 377—378. Dokument bijase sigurno poznat i Pauli-niju, koji veli: »Dagli atti poi della cancellarla di Corzola seguiti intorno l’anno 1446. risulta come questo monastero era in allora nelle mani di eremiti.«