325
u kasnijim -ich. Dakako u oznacivanju tih prezimena nenia kon-sekventnosti, jer ce jednu istu osobu jednom prigodom zvati na pr. Petrovic, a drugom prigodom Petric ili Petarèic, a ima kadikad sluCajeva, da se upotrebljava i latinski genitiv singulara na pr. Petri od Petrus, Johannis od Johannes ili se izrièito veli Johannes filius Petri Dragoslavich. Na pr. osoba nazvana jednom prigodom Petrovic, drugom se prigodom naziva i tim latinskim genitivom Petri. Ipak su ti latinski oblici vrlo rijetki. Ima ¿Sak primjera, da se u jednom istom dokumentu prezime jedne iste osobe viSe puta dragacije navodi: na pr. u istom izvoru dolazi nekada sad hrvatsko prezime, sad latinski genitiv za jednu te istu osobu. Ova se prezimena na -ic upotrebljavaju za muSke osobe, dok se za ienske obiòno naznacuje, cija je kci ili zena, na pr. za kcer Goya filia domini Stipchovis Dragoslavich, za zenu Milaca uxor Bosini Draxiboevich, za udovicu Bratoslava relieta Zilgchi; nekad ima i viSe oznaka, kao na pr. domina Stoya filia quondam domini Georgii Milossevich de Curzola et relieta nobilis viri ser Angeli Butcovich. Katkada se pak veli za zenske na pr. ovako: Stana Pridiceva t. j. kci Pridica ili Goja Bunina t. j. kci Bune. Ima nekada slucajeva, da se poje-dincima mjesto prezimena naznaèi zanimanje (na pr. magister Stoiachus sartor) ili mjesto, gdje se rodio, a ima vec i nadimaka. Vrlo se rijetko nade neko prezime, koje ne bismo mogli na spomenute nacine objasniti, a jos rjede nekoje, za koje bi se mogio posumnjati, de je hrvatsko, ili utvrditi, da je nehrvatsko. Kako se rado pak upotrebljavaju imena na -ic, dokazuje nam slucaj kancelara Antuna Spegnimbergo, Cija se djeca nazivaju Kancelerovici. Vrlo malo ima inace muskih prezimena, koja ne svrsavaju na -ic. Ima imena krscanskih i narodnih, kako muskih tako zenskih, ali se i krscanska imena cesto upotrebljavaju u narodnoj formi, kao na pr. Stipan ili Stipe, Ivan, Juraj, Mihoje, Mikula i t. d. Ni tu nema konsekvent-nosti, jer se jedna ista osoba sad naziva latinskim oblikom sad narodnim, a (Sesto u dokumentima pridaju i krscanskim imenima narodnog oblika i (Sistim narodnim imenima latinski nastavak na -us, na pr. Ivanus, Stipanus, Peras, Dragoslavus, Bogdanus i t. d. Ima tek pokoji vrlo rijetki primjer, da se neko ime spominje u talijanskom obliku, na pr. Piero, ali i po njemu prezime Pierovic.
      Topografska imena gora, dolina i ostalih geografskih objekata skroz i skroz su (Sisto hrvatska i hrvatskoga postanka, a samo bi se za vrlo rijetka mogio reci, da su nehrvatskog ili pak nejasnog