334
da su se i pozivi strankama upucivali talijanskim jezikom. Dakle uz latinski, u nekoj mjeri, vazio je i talijanski kao sluzbeni jezik. Nigdje pak nema spomena ni primjera, da bi se narodni jezik upo-trebljavao kao sluzbeni. JireCek, govoreci o uporabi »slavenskog« jezika i cirilskog pisma u dubrovackoj kancelariji, veli doduse i evo: »Takoder i na otoku Korculi bijaìie cirilsko pismo u obicaju; inace se ne bi mogio objasniti, kako jedan tamosnji patricij Vidos Bogdanic mogaSe da fungira u 14. vijeku kao slavenski kancelar u Dubrovniku.«67 Ta Jirecekova tvrdnja ima mnogo privlaciva u sebi, ali mi ipak velimo, da je Vidos Bogdanic kao stanovnik Dubrovnika mogao to pismo nauCiti u Dubrovniku. Fakat je, da se nijedan korculanski spomenik cirilski iz ove epohe, koju obradujemo, nije nasao. Dakako, ako se nijedan sluzbeni hrvatski spomenik, i speci jalno onakav napisan cirilicom, nije nasao, ne znaci opet to, da taj jezik i to pismo nije bilo u uporabi u sluzbenom svijetu. Mnogo je arhivskog blaga propalo tijekom vremena. Dakako, sa sigurnoscu nc mozemo o tom govoriti. Ipak znamo toliko, da su dubrovacki poslanici, poslani u Korciulu u mjesecu listopadu 1414., da ponesu kraljevo pismo, pisano 25. lipnja iste godine Korculanima, nasli za potrebno, da ga objasne na »slavenskom« jeziku. 27. sijecnja g. 1416. naredi kralj Zgmund latinskim pismom Korculanima, da predadu Dubrovcanima knezine, a i ovo pismo upravi preko Dubrovcana. Da bi Korculani sto bolje razumjeli kraljevu volju, naredise kan-celaru, koji treba da ga ponese na Korciulu, da im ga objavi i objasni na »slavenskom« jeziku. PronaSli su cak za potrebno, da prevedu pismo i dadu napisati na »slavenskom« jeziku. Eto u ovim prigo-dama, kad se mnogo polaze na to, da bi Korculani dobro stivatili znacenje kraljevskih pisaca, nareduje se poslanicinia, da ta pisma tumace i na »slavenskom« jeziku. To je dakako najbolji znak, da su Korculani kao Hrvati najbolje znali taj jezik. Sigurno su, kao sto se iz gornjeg vidi, govorili oni na sjednicama svojim materin-skim jezikom. Nije ni cudo, ako se u Korculi dobro poznavao i talijanski jezik. Korcula je bila dosla u tri navrata pod mletaCku vlast, a treci put od g. 1254.—1358. trajala je ta vlast obliato stoljece. Vrlo zivahne veze bijahu izmedu Korcule i suprotne talijanske obale; neki su trgovei iz raznih talijanskih gradova bili naseljeni u Korculi, a i neki bivsi kancelari. Kancelari bijahu
57 Jirecek: Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner (Archiv für sla-
vische Philologie XXV—XXVI. p. 162).