27
plemena prisili on na njegovo vrhovno priznavanje vlasti. Neret-ljani, premda bijahu po misljenju Sisicevu u uskoj vezi s Hrvatima, kao neki privjesak ili apendiks hrvatske drzave, bijahu jos tada posebno píeme i imadahu svoju posebnu Neretljansku oblast. Dotaci ceniO' se samo u najkrupnijim1 potezima dalje njezine povijesti, jer se i to indirektno tice naseg otoka. Buduci da njezina povijest nije u svemu posve razbistrena, iznijet cerno mnijenja raznih historicara, koja se u svima pojedinostima potpuno ne slazu. Poznat nani je iz srpske povijesti Petar Gojnikovic, vladar zagorskih Srba od g. 892.—917., dakle neko vrijeme suvremenik slavnog bugarskog cara Simeona, hrvatskog vladara Tomislava i zahumskog kneza Mihajla Visevica (910.—930.). Petar Gojnikovic, sireci svoju vlast na susjedne oblasti, pokori i Neretljansku oblast.11 Da li su i neretljanski otoci dosli pod njegovu vlast? Za otoke Brac, Hvar i Vis tvrdi Sisic, da su tada jamacno dosli pod vlast hrvatskog vladara Tomiislava, jer se, veli on, ne moze ni zamisliti onako jaka pomorska hrvatska sila u to doba bez posjeda tih otoka.12 I Vladimir Corovic drzi, da je Tomislav sigurno zaposjeo te otoke.13 Grgo Novak se tome odlucno protivi tvrdeci, da su neretljanski otoci kroz X. vijek bili posve nezavisni te prema tome ni u Tomislavovo doba nijesu otoci Brac, Hvar i Vis bili pod vlascu hrvatske drzave.14 U srpskoj drzavi nastadose poslije Gojnikoviceva vladanja razne smutnje i borbe oko prijestolja, koje je vjesto iskoriscavao bugarski car Simeon, dok konacno nije g. 924. potpuno svladao Srbiju i pridruzio je svojoj drzavi. To njegovo djelo bijase ipak kratka vijeka, jer poslije njegove smrti podigne oko g. 931. Caslav Klonimirovic ustanak i oslobodi zemlju bugarskoga gospodstva. Prema misljenju Stanojevica1'1 zavlada Caslav tokom vremena i Dukljom, Tra-vunjom, Zahu-mljem i Neretljanskom oblasti skupa s otocima, dok Sisic veli, da Travunja (skupa s Konavlima) bijase jedina primorska oblast, kojom je on vladao, a na koju se bijase protegía politicka prevlast planinskih Srba i jos prije njega.16 Za Neretljansku oblast pak veli, da su za vrijeme smutnja u Hrvatskoj oko g. 949. otpali
       11	Konstantin Porfirogenet: op. cit. pogl. 32.
        12	Sisic: op. cit. p. 408, 413.
       13	U djelu »Istorija Jugoslavie« p. 56.
      14	Grgo Novak: »Hvar« p. 44—45.
       15	Stanojevic: »Istorija srpskog naroda« p. 55.
 16	Sisic: op. cit. p. 455. s pozivom na Konstantina Porfirogeneta.