5.	Razdoblje od g. 1000. do 1254.
     Do vaine godine iooo. povijest Korcule u srednjem vijeku, premda ne obiluje nikakvim vaznijim dogadajima, ipak nam je uglav-nom jasna s obzirom na teritorijalnu pripadnost. Iako ima razila-ienja medu historicarima u pogledu gospodara, koji su vladali Neret-ljanskom oblasti i pojedinim njezinim dijelovima, ipak mozemo slobodno kazati, da je Korcula bila od! IX. vijeka pa sve do konca desetog sastavni njezin dio. Od ove g. iooo. pa dalje sve do 1254. njezina je teritorijalna povijest dosta nejasna i zamrsena. Tesko je utvrditi toian hronologijski red vlasti, koje su vladale Korculom u ta vremena, jer su izvori oskudni, a ne moze se uvijek zakljucivati na temelju opcih podataka kao dosad, buduci da se sada Korcula nalazi u sferi raznolikih interesa (mletackih, neretljanskih, zahum-skih, hrvatskih, srpskih) i nedaleko meda dviju vaznih oblasti. Rijeka Neretva je bila najprije granica izmedu Neretljanske oblasti i Zahumlja; zatim, kad su Neretljani dosli u sklop Hrvatske, a Zahumlje pod Duklju, bila je ona granicom izmedu Hrvatske i dukljanske drzave. Docnije se ta granica izmedu ugarsko-hrvatske drzave i srpske protezala nesto sjevernije. Korcula se pak nalazila tu ui blizini jednim svojim vecim dijelom nasuprot Hvaru, a drugim manjim nasuprot Peljescu (ali ovom poluotoku mnogo blize nego onom susjednom otoku), da ne moderno uvijek u nedostatku speci-jalnih podataka zakljuciti, je li pripadala sjevernijoj ili juznijoj drzavi ili mozda Mlecanima. Bilo bi ipak zanimljivo i s opceg gledista nase domace historijske geografije utvrditi tocan red gospodara Korcule, da se tako sigurnije omedase nase oblasti i drzave u srednjem vijeku. Mi cemo se potruditi s najvecim oprezom da se priblizimo rjesenju toga vaznog znanstvenog pitanja, jer ga na temelju dosad poznatih historijskih izvora nije moguce potpuno rijesiti.