181
      Vidjeli smo, kako je Balsa imao aspiracijc na otoke. No Du-brovcani su u pitanju otoka imali i opasnijeg takmaca, svojeg su^ sjeda mocnog vojvodu Sandalja Hranica. On im takoder pisa pismo, u kojem je osporavao njihovo pravo na otoke, hoteci sigurno da ih se sam jednog daña docepa. DubrovcSani mu odgovorise 24. srpnja pismom, u kojemu kao i malo dana prije BalSi izjaviìe, da su oni uzeli otoke pod svoju vlast samo zato, sto je to naredio kralj, a oni hoce da se vjerno pokoravaju njegovim naredbama.127
     Privremeni dubrovacki vikari ne ostadose na otocima dugo vrijeme, jer vec 25. srpnja zakljucuje vijece umoljenih (a to isto i veliko vijeée 26. srpnja), da se izaberu knezovi za otoke s tim, da imaju pravo, da se u roku od 2 mjeseca kao i knezovi stonski za-hvale. Vdiko vijece na svojoj sjednici od 16. srpnja izabire knezove (i to kao korculanski knez bi izabran Mihajlo de Menze), a 1. kolo-voza daje vijece umoljenih ovlastenje knezu i malom vijecu, da im da instrukcije. Knez i malo vijece prionu odmah na posao i za kor-culanskog kneza (ili vikara) sastavise jos istog dana kratku instruk-ciju i pismo, koje ce predati sucima i vijecu u Korculi. Veli mu se: »Tu cete ostati u sluzbi upravljajuci i odlucujuci prema njihovim statutima, naredbama i obicSajima, po kojima su se rukovodili dosad, sve dok ñas prejasni gospodin o tom ne izda odredbe i zapovijedi; po Vasoj mogucnosti nastojte, da se u onim vodama ne otuduju i ne prodaju robovi i ropkinje.« I pismo upravljeno Korculanima istice, da ce se u njihovoj sredini upravljati po dosadasnjim statutima, naredbama i obicajima. Dubrovcani su inace predstavnika svoje vlasti na Korculi zvali nekada »comes«, sto odgovara nasoj rijeCi »knez«, a nekad opet ga nazivahu vikarom.
      Otocima dakle nije ostalo drugo, nego da silom prilika pri-znadu stanje stvari, a Resti pripovijeda, kako oni poslase cak i svoje poslanike u Dubrovnik, da poloze prisegu vjernosti. Znamo takoder i iz drugih izvora, da su Korculani poslali svoje poslanstvo, koje bijase u Dubrovniku vec svakako 26. srpnja, a mozda i prije, ali je ovo imalo i drugu svrhu, da vodi cak pregovore s Dubrovcanima. Korculani su sigurno bili izvijesteni, da ce Dubrovcani od njih zahtijevati sve prihode, koji pripadaju knezu, pa i one knezevske zemlje nazvane inace knezine. Ovo je poslanstvo imalo raspraviti s Dubrovcanima to pitanje, jer Korculani nijesu bili voljni da im
      127	Ibidem p. 116—117.