36
Novak nasuprot tome ustvrdio, da su otocki Neretljani bili od desetog pa sve do dvanaestog stoljeca posve nezavisni, a u najnovije vrijeme iznio je takoder Mijo Barada na temelju novih dokumenata
i	nove interpetracije vec poznatih izvora, da je Neretljanska oblast kroz citavo XI. stoljece bila samostalna.2 U vezi sa svojim tvrdnjama o sudbini Neretljanske oblasti u XI. stoljecu spomenuli su Racki, Klaic i Sisic nesto i o- Korculi. Racki, a po njemu i Klaic u svojoj Povijesti Bosne (g. 1882.), drzi, da su Korcula, Mljet i Lastovo pripali u XI. stoljecu Zahumlju, dok isti Klaic u Povijesti Hrvata (g. 1899.) veli: »Osim triju èupa neretavskih na kopnu (duvanjske, makarske i rastocke) bise pridruzeni hrvatskoj drzavi
i	veliki otoci Brac, Hvar i Vis, a valjda i Korcula.«3 SiSic u svojoj velikoj Povijesti Hrvata, govoreci o granicama hrvatske drzave u XI. stoljecu, uzima Hvar kao njezin najjuzniji otok, a u prilozenoj historijskoj karti za vrijeme oko g. 1070. pribraja Korculu, Lastovo i Mljet dukljanskoj drzavi. U dragoni jednom djelu veli on: »Meduto vec na pocetku XI. vijeka rasturila se Neretljanska oblast, pa je jedna, i to veca joj cest, naime kopnene zupanije: Rastok, Makar i Dolje, a od ostrva Brac i Hvar, pripala kraljevini Hrvatskoj, a druga manja cest, ostrva Korcula i Mljet Zahumskoj oblasti.« U biljesci k tome kaze: »O Korculi je tesko kazati nesto pouzdana u toni ¿asu; ali buduci da nije pripala Hrvatskoj, mogia je pripasti samo Zahumlju odnosno samo Veneciji..«4 Dok su se ciitrani historicari izjasnili uglavnom za to, da je Korcula pripala u XI. stoljecu Zahumlju doticno dukljanskoj drzavi, dotle Stanoje Stanojevic u historicko-geografskim kartama svoje Istorije srpskoga naroda i u svojem Istorijskom atlasu, oznacujuci granice Bodinove drzave, stavlja Korculu i Lastovo izvan njezina opsega, ali ne na-znacuje, kome pripadaju.
Kasniji dubrovacki ljetopisci vele, da je Korcula nekoc pri-padala Zahumlju.5 Mislim, da se u ovom slucaju mozemo u njih
      2	Dr. Mijo Barada: »Dinasticno pitanje u Hrvatskoj XI.	stoljeca« (Vijesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku L, p. 175).
      3	Racki: »Hrvatska prije 12. vijeka glede na zemijisni obseg	i narod« (Rad Jug. akademije 56, p. 88—89, 93), Klaic: »Povijest Bosne« p.	23—24 i »Povijest Hrvata«, svezak prvi p. 106.
       * Prvi citat iz »Povijesti Hrvata« p. 654, drugi citat iz njegova izdanja »Ljetopisa popa Dukljanina« p. 251.
      5	Resti govoreci o navali Nemanjina brata Sracimira na Korculu od g. 1184. veli: »Ma intanto, essendo Strascimiro, altro fratello di Nemagna andato contro l’isole di Corzola e di Lissa (kako Jirecek veli: pogreSno mjesto a