203
pokazati spise o tome. Ovaj izvjeStaj providnika dosao je na raspravu u sjednici vijeca umoljenih od n. sijeCnja, ali je rasprav-ljanje bilo toga dana odgodeno, te je dva dana kasnije odluceno, da se odaberu tri plemica, koji ce prouciti stvar i napisati novu instrukciju za providnike. Ujedno je odredeno, da Rafael de Goziis, novo odredeni vikar Korcule, pode tamo prije odredenog mu vre-mena. 14. sijecnja bise u malom vijecu izabrana ona tri plemica, koji ée s^staviti novu instrukciju za providnike. 16. sijeCnja odre-duje vijece umoljenih, neka se poSalje u KorCulu skupa s vikarom na troSak oppine Sest jakih i smionih mladica, koji ce tamo stajati na raspolaganju vikara i providnika onoliko vrcmena, koliko ce stajati i providnici. Medutim su dosli u Dubrovnik oni KorCulani, koji su bili u poslanstvu kod kralja, naime bivsi kancelar Antonije i Lazarin Testa; kako vidjesmo, oni bise pozvani od Dubrovcana, da dodu u njihov grad na opravdanje. Vijece umoljenih zakljuéuje 16. sijeinja, da se izabere trojica ljudi, koji ce sasluSati ove Korciulane, a tu trojicu ima odabrati malo vijece. I uistinu malo vijece izabralo je istog dana Martola Zamanju, Nikolu Pozza Ivanova i Nika de Martinus. 17. sijecnja izdana je ponovna instrukcija providnicima, u kojoj se upucuju, Sto imaju raditi s obzirom na najnoviji koriu-lanski odgovor. U pogledu knezina vele ono isto, Sto i u posljednjoj instrukciji. Iz ove se instrukcije dalje vidi, da se vodila polemika i o troSkovima armade, koju Dubrov£ani bijahu poslali g. 1413.. da pokori otoke. Cini se, da su Dubrovéani htjeli, da im otoiani podmire te troSkove. O tom se naime u instrukciji veli ovako: »O tome, Sto se opravdavaju, da je troSak za prvu armadu ucinjen bez razloga, recite, kako je to jasno, da su po naSim poslanicima bili pozvani pismom naSeg gospodina, neka prime vikara naSeg gospo-dina, i nijesu htjeli niSta posluSati. I na slican nacSin njihovi posla-nici ovdje u Dubrovniku bijahu pozvani, da prime spomenutog vikara u ime naSeg gospodina i nijesu htjeli niSta posluSati; njima je bio predoien na to troSak, steta, interes i prolijevanje krvi, Sto bi mogio uslijediti njihovom krivnjom. I tako ne hoteci posluSati, kad je doSla armada ispod zidina Korcule, od sumnje i straha, a ne iz posluSnosti prema gospodinu, bijahu pripravni pokoriti se; zato ce troSak za uzdrzavanje te armade biti spomenut u svoje vrijeme.« U pogledu koriiulanskih poslanika, koji su bili kod kralja, i u pogledu kraljeva pisma, ponavljaju ono isto, Sto i u proSloj instrukciji. Ne vjeruju, da su Korculani poslali poslanike pozvani