}o6
roba na. dnu mora smatra se kao izvan prometa i kao da ceka svojega gospodara. Napredni duh ovih odredaba o&tuje se u tome, ito brodovlasnika nakon brodoloma smatraju potpunim gospodarem broda i stvari na njemu, i energicnim mjerama hoce se predusresti protivnim nazorima, koji su u srednjem vijeku u mnogim krajevima vladali. Cak u novijoj redakciji se opaza napredak prema onoj starijoj. Dok starija taksativno odreduje, da spasavaocu pripadne cetvrti dio spasenih stvari, novija redakcija prepusta to slobodnoj nagodbi izmedu brodolomca i spasavaoca. Osim tih vaznih ustanova pomorskog prava ima u statutu nove redakcije i zbirke reformacija jos nekih, kojima se odreduje odrzavanje pristanista u urednom stanju, odredbe glede ribarenja, tarife za prijevoz vina i bacava iz Zavalatice i Prigradice u grad KorcSulu i obratno, pa pravila, kojih se moraju drzati patroni baraka. Kad su donesene ove odredbe i one gore spomenute novije redakcije o spasavanju, sigurno ne znamo, ali je vrlo vjerojatno, da su postojale i prije g. 1420., jer je pomorstvo bilo u Korculi i tada od znatne vaznosti, pa se sigurno osjecala potreba, da se bar neke norme tocno utvrde i uzakone. Osim ovih pisanih odredaba sigurno su bile u obicaju i mnoge druge nenapisane, kojima se regulirala pomorska trgovina.
      Represalije i gusarstvo. Trgovinu su katkada ometale razne represalije i gusarstvo. Vidimo, kako Dubrovcani prijete vec g. 1303. Korculanima zbog nekih stvari represalijama, a i ona navala na korCulanske lade, nakrcane Sitom u Neretvi, g. 1375. sigurno je bila u znaku represalija. Spominjali smo politicke doga-daje, koji su kao posljedicu izazvale represalije nad Korculanima sa strane Dubrovcana. Cesto su se represalije upotrebljavale, da se nadoknadi u£injena steta od gusara neke zemlje.
     Gusarstva imamo dvije vrsti: pljackanje brodova na moru, cime se znatno ometala trgovina, i pljackanje raznih predjela na otoku sa strane gusara, koji su dolazili s brodovima ili s manjima ladama. Prema odredbama statuta Korculanima je bilo najstroze zabranjeno gusarenje i kaznjavalo se najtezim kaznama. Poglavlje
11.	starije redakcije veli, da Korculanin, koji bi se bavio gusarstvom, ima zauvijek biti prognan; pogl. 16. novije redakcije to isto po-navlja, a jos poostruje kazne naredujuci, da takav Korculanin u korist opcine gubi sva svoja imanja, te ako iednog dana dode u ruke vlade, kaznit ce se smrcu na vjesalima. U pogl. n. starije redakcije