i6z
     Ladislavljeva prodaja Dalmacije Veneciji god. 1409. i akcija njegove flote iste godine. Opsada Korcule sa strane te flote i po-morska bitka s Dubrovcanima. Kralj je Ladislav dosta rano uvidio, da ce njegova vlast u Hrvatskoj i Dalmaciji propasti, pa je vec u srpnju g. 1408. poèeo voditi pregovore s MlecSanima radi prodaje Dalmacije, a bosanski poraz kod Dobora i ¡.irenje Zigmundove vlasti po Hrvatskoj i Dalmaciji jasno mu je pokazalo, da se nema ¿emù nadati. Ta vidjesmo, da se i Hrvoje, glavni stup njegova gospodstva u nasim stranama, poklonio Zigmundu. Kao covjek slaba karaktera i pohlepan za novcem, nastojao je u ovakoj za njega nepovoljnoj situaciji, da se bar Sto viiie li^no okoristi, te je sa pre-govorima oko prodaje Dalmacije nastavio sramotno se cjenkajuci. Ugovor o prodaji bi sklopljen u Veneciji 9. srpnja 1409. Tim ugovorom proda on sve ono, sto je jos imao pod svojom vlasti, naime Zadar, Vranu, Novigrad i otok Pag; on se dalje na korist mletacke republike odrekne takoder svih prava na Dalmaciju. Mleèani su dakako sada nastojali, da fakticno steknu ono, Sto im je tim ugovorom bilo priznato.
     Dok su se vodili pregovori izmedu Ladislava i mletacke republike, nastojao je on ipak, premda je njegova vlast bila vec znatno ogranicSena, zadrzati vlast u Dalmciji i joS je vise ucSvrstiti i prosiriti. Radi toga izasla u Dalmaciju brodovlje od pet galija i viì>e bri-gentina pod komandom Ludovika Aldemarisca. To se brodovlje zdruzi s galijama Ivana de Lusignano. Ova Ladislavljeva akcija, koja bi se mogia usporediti s utopljenikom, koji se hvata slamke, uznemirila je dakako dalmatinske gradove, narocito Dubrovnik, a i Zigmund se poceo spremati na protuakciju te je pozvao Dubrov-cane, da mu poSalju brodova. Medu tim uznemirenim gradovima bila je i Korcula. Na glas, da su se pojavile Ladislavljeve galije, traie Korculani kod Dubrovcana pomoc u oruzju. Mnogo toga oruzja oni traze, ali vijece umoljenih na svojoj sjednici d 4. travnja samo djelomicno udovoljuje njihovim molbama, premda je bio postavljen protivan prijedlog, da im se odobri onoliko, koliko traze; odobrava im cedri bombarde, pedeset kopalja, dvije baliste razne vrste i strelice za njih. U svibnju Salju opet poslanika, da trazi savjeta i ponovo moli jos oruzja. Vijece umoljenih u sjednici od 31. svibnja odlucuje, da se poslaniku odgovori u pitanju savjeta, sto ga je trazio, da Korculani imaju patrona, koji ce im moci dobro savjetovati. Oni sigurno s time ciljaju na Hrvoja kao njihova