286
panja u sluzbu kod obrtnika sklapao se obiino ugovor. Tako su isto i Segrti, doticno njihovi roditelji, sklapali ugovore s majstorima prigodom stupanja u sluzbu u svrhu uienja zanata. U Koréulu su dolazili èesto uéiti zanat mladici iz Drijeva i Krajine, a Koròulani su katkad uciili zanat u Dubrovniku. Za gore spomenute obrtnicke ugovore éesto se veli u izvorima, da se sklapaju »ad consuetudinem Ragusii«. U Koriuli je bilo dosta dubrovaikih kamenara i pokoji brodograditelj, ali je zato bilo i koréulanskih kamenara i zidara na teritoriju dubrovaike republike. KorcSulanski kamenolomi bijahu vecim dijelom na Skoljima kraj Korèule, gdje se i sada jos nalaze, a spominju se izmedu ostalih i oni na Krmaéi i u uvali Soline na samom otoku Korculi. Kamenari se nijesu bavili samo vadenjem kamenja, vec su radili i u svojim radionicama, kojih je bilo do samih kamenoloma, razne ukrasne i arhitektonske radnje. Kako rekosmo, mnogi su od njih bili i graditelji. U Kor&ili je i u Dubrovniku djelovao u XIV. vijeku vrlo £esto spominjani majstor Ivan Antunov iz Vienne. Vec je njegov otac Antun doSao u Kor-éulu, pa i ako se u arhivskim izvorima on bas i ne spominje, imamo ipak jedan relijef sv. Antuna pustinjaka, na kojem se ¿ita natpis: S. Antonius de Viena. Nekoc se nalazio u ulici Bencilei na kuci Ivana Boschi, a sad se nalazi uzidan na terasi u kuci obitelji Boschi kraj crkve sv. Marka. V. V. Vukasovic misli, da je taj basrelijef sluzio kao cimer na radionici toga majstora, koji je metnuo na cimeru lik sveca — svoga imenjaka.” Kako rekoh, njegov se sin Ivan mnogo spominje u Korculi i Dubrovniku, te je razvijao veliku djelatnost. Spominju se njegove velike dobave kamena za Dubrovnik, a u Koriuli je gradio jednu opéinsku loiu i utvrde Posjedovao je mnogo zemalja, koje je davao na obradivanje. Cesto je drugima posudivao novac. Izmedu Frana Radica i V. V. Vuka-sovica vodila se polemika o njegovoj domovini. Radic je tvrdio, da ono Vienna znacii Bei, a Vukasovic, da to nije Beò, vec fran-cuska Vienne.84 Jire<5ek takoder drzi, da je majstor Ivan iz francuske Vienne.85
Pri radovima na korculanskoj katedrali u drugom deceniju XV. vijeka djelovao je majstor Boninus. Moida je to poznati
       28 Vidi o tom V. V. Vukasovii: BiljeSke o nekojim starinama u gradu Koriuli..., — a na »Primjedbe g. Frana Radica« (Starinar IV. br. 4). Vukasovii donosi tu i sliku basrelijefa.
 .... 24 P°lemiku o tom i o raznim drugim pitanjima korculanske povijesti vodili su u Starinaru u godiStima III, IV, VI.
        Jireiek-Radonié: Istorija Srba III, p. 264.