285
«ve odredbe donesene prije 1420. Sve ovo ipak sa&njava jednu ■cjelinu, a konacSna redakcija statina i zbirke reformacija bila je gotova i onako vec oko polovice XV. stoljeca. Svakako takoder iz drugih izvora saznajemo, da su u ovom razdoblju do g. 1420. stranci morali dobiti dozvolu za sjecfu Sume u korèulanskim Sumama i da se niska Suma palila u svrhu pravljenja lazina, te opcina od zitarica zasijanih na opcinskim lazinama dobivala Sesti dio.
      Na raznim su mjestima otoka postojali posebni gajevi, kojima se posvccivala narocita paznja. Tu se nije smjela sjeci Suma niti pasti stoka, a postavljali su se i razni ¿inovnici nazvani gajari, koji su se brinuli oko toga.
  H Obrt, trgovina, pomorstvo i odnosi s ostalim zemljama
     StanovniStvo je otoka zivjelo, kako vidjesmo, ponajviSe od obradivanja zemlje i to naroéito vinogradarstva, pa stocarstva i Sumarstva. Cak i znatan dio gradskog puianstva uzdrzavao se od tih privrednih grana. Vidimo stoga zanimljivu pojavu — bijeg iz grada u selo, obratno nego u mnogim drugim krajevima, gdje je postojao bijeg sa seia u gradove. Mnogi gradski stanovnici, iiveci poglavito od poljoprivrede, iSli su u seia, gdje su bili blize izvoru svoje zasluzbe, pa su knez i vlada morali viSe puta poduzimati mjere, da se zadrzi i skupi StanovniStvo u gradu. Ali uza sve to mozemo reci, da su obrt i trgovina bili znatna grana privrede u gradu Korculi, te ne mozemo govoriti o ekonomskom zivotu kor-culanske sredovjeine komune, a da se ne osvrnemo na njih.
     Vrste obrta. U sa£uvanim se dokumentima spominju razno-vrsni obrti u gradu Korculi, ali je boravilo obrtnika i po seiima. Spominju se najviSe kamenari. Njihov je obrt bio u ovo doba najbolje razvijen. Oni su ujedno klesari, zidari i graditelji, a neki od njih i kipari. Zatim se dosta spominju postolari, kovaii, krojaci, krznari i pokoji klobuiar, ba£var, zlatar, brijac. Razvijena bijase i brodogradnja, o kojoj takoder govore saiuvani izvóri, premda ne mnogo, ali je, sudeci bar prema njezinu razvitku u kasnijim sto-ljecima, morala vec sada biti od vaznosti; inacie brodograditeljski zanat bijaSe u ovo doba u uskoj vezi s drvodjelskim, te su mnogi zanatlije u isto doba brodograditelji i drvodjelci. Dakako, uza ove zanate postojali su i mesari, pekari, ribari, a spominju se i mlinovi. Mnoga obrtnicfka pitanja reguliraju razne odredbe statuta. B^'o je samostalnih obrtnika i njihovih pomocnika. Prigodom stu-