300
Penne, svojoj rodakinji opatici u Orioni. On veli, kako joj je vec jedanput ponudio u pismu, poslanom joj po Fleru Jacomu iz Ortone, tkanina, koje su veoma zgodne za redovnicko ruho. Mnogo kasnije, i to g. 1514., dozvoljava mletacka vlada KorCulanima, da mogu u Apuliji i Marku izvoziti sklavine bez koze, kordovan i rasu, koja se roba proizvodi u Korculi.35 Ovo se dakako odnosi na mnogo kasnije doba, ali je vjerojatno, da je i prije mletacke vlasti postojao izvoz tih stvari u te zemlje. Za rasu to sigurno i znamo. G. 1440. dopusta mletaCka vlada KorCulanima, da mogu iz Rijeke i Senja izvoziti lopate, Cavie, raonike i ostalu sitnu gvozdariju, kako su to i u proslo vrijeme obiCavali (sicut facere consueverunt per elapsum), ali samo za potrebe grada i otoka Korcule, a za-branjuje im se strogo dalji izvoz tih predmeta u Marku i Apuliju.'”' Kad se izriCe naroCita zabrana tog izvoza u te zemlje, sigurno je negda postojao taj izvoz. Zanimljivo je i pogl. 105. novije redakcije statuta, u kojem se zabranjuje Korculanima svako prevozenje vina iz ostalih krajeva, a jedino se dozvoljava prijevoz vina iz Marka na korculanskim brodovima, dakako ne u KorCulu, vec u drugc krajeve. Valjda je to bilo prema kakvom trgovackom ugovoru, a svakako je znak, da su Koréulani pohadali tamosnje luke. Antun iz Ankone spominje se g. 1390. kao korculanski gradanin i Cak u korCulanskoj sluzbi. Ono dvoliCno drzanje korculansko iste godine prema Lodoviku II., protivniku Ladislava Napuljca, potjece iz brige, da se zaStite Korculani i njihovi brodovi u apulijskim terito-rijalnim vodama i lukama. G. 1325. spominje se neki Ivan iz KorCule kao stanovnik Barija, a u mjesecu srpnju desio se on u Dubrovniku, gdje dobavlja jednu djevojku iz Stona za svoju sluskinju. Kako rekosmo, bijase trgovackih veza s Venecijom, te se navodi pokoji MleCanin, pa i Genovezanin, nastanjen u Korculi. Genovezani su osobito uvozili iito. U rujnu g. 1414. odgovarao je Korculanin Antun pok. Luke u Veneciji »ad curiam forinsecorum« na tuzbu Miecanina Antuna de Ruosa u stvari nekog zita, koje mu je taj KorCulanin imao dovesti. G. 1335. spominje se Vlaho, sin Ker-k.ijanov iz Korcule, kao stanovnik Venecije. I Katalonci su pohadali Korculu u trgovacke svrhe, a dok je postojala trgovina robljem, oni su uz Sicilijance bili glavni kupci.
      35	Ibidem p. 241.—242.
       36	Ibidem p. 155.