287
Bonino iz Milana. Od korciulanskih klesara-graditelja najpoznatiji je Hranic DragoSevic, koji zivi u drugoj polovici XIV. i prvoj po-lovici XV. vijeka. On je takoder radio na kor&ilanskoj katedrali u XV. vijeku, a g. 1403. gradio je u Trogiru gradske kule.26 Umro je g. 1430., te je bio pokopan na Badiji, gdje se do novijeg vremena nalazila sacuvana njegova nadgrobna ploia.27 Pocietkom XV. sto-Ijeca spominje se kao stanovnik Korciule kamenar Pctar Radmilov iz Sibenika, a u to je vrijeme radio u KorCuli i Ivanec MiliCevic iz Polata. U Splitu se na Narodnom trgu nalazi kip sv. Antuna Pu-stinjaka s natpisom, u kojem se veli, da je taj kip dao naCiniti u Korculi g. 1394. negdasnji korculanski knez Cyprianus de Cy-prianis.28 — O brodogradnji cemo progovoriti joS ponesto u vezi s pomorstvom, a od ostalih zanata narocito istiòemo kozarski i postolarski, koji reguliraju razne odredbe statuta.
      Predmeti trgovine. Vazan je trgovacki artikal bilo vino i kao izvozni proizvod, sto je bila posljedica lijepo razvijenog vinogra-darstva. Stoga ima mnogo poglavlja u statutu i zbirci reformacija posvecenih trgovini vinom. Poglavlje 105. novije redakcije statuta zabranjuje, da nitko ne smije uvoziti na otok Korculu vino iz drugih krajeva, a jedino moze svatko za svoju privatnu porabu uvesti kolicinu do jednog barila; tek ako se pokaze u gradu i na otoku nestasica vina, onda moze vlada dopustiti uvoz vina. Poglavlje 136. nove redakcije statuta i 81. zbirke reformacije odreduju, da nijedan Kor£ulanin niti stanovnik Korcule ne smije uopce pre-nijeti niti na ladama strano vino niti trgovati stranim vinom; izuzetak se cini jedino s pokrajinom Marke, odakle moze Korculanin i stanovnik Korciule prevoziti vino dragamo, ali ne u Korculu, i to samo s dopustenjem citave korculanske vlade. Ako neka lada prekrSi te odredbe, mora piatiti pet perpera globe i trgovac i vlasnik lade i svaki mornar. Narocito se pak pazilo, da Korculani
      28	O radu u Trogiru vidi Ivan Kukuljevic: Lucijan Vranjanin, graditeli XV vijeka (Glasnik DruStva za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, god. I — 1886 p. 92).
      27 Vidi o tom u cSlanku Frana Radica: Gotiika vrata sa figuralnom plohorezbom u franovaikoj crkvi Bl. Gospe od Milosrgja na Otoku (Badija.) kod Korcule (Viestnik hrv. arkelog ckog druStva XIII, br. \). Nadgrobnu je plociu objelodanio i V. V. Vukasovic u gore spomenutom clanku i u ilanku Km na Otoku (Badiji) kod grada Koriule (Starinar III, p. 120—121).
       2S Vidi o tom dr. Ivo Rub o: Narodni tre; u Splitu kroz h'storiju (splitski dnevnik Novo Doba, bozicni broj g. 1927); Bulié-Karaman: Palaia cara Diokle-cijana u Splitu p. 243.