123 bira korculansko veliko vijece za mjesec dana iz redova samih Kortfulana. To tako traje za vrijeme Citavog knezevanja Petracina sve do kraja g. 1386., a i poslije njega. Od pocetka g. 1387. imamo opet kraljevskog admírala Matiju de Cesanis iz Zadra kao kneza triju otoka, kojj upravlja otocima, sve dok oni dodose pod bosansku vlast g. 1390. On u pocetku ne drzi u Korculi vikara, vec se Korculani upravljaju sami po sebi birajuci iz svojih redova rektora; tek u lipnju (g. 1387.) imenuje on generalnim vikarom triju otoka Andriju de Cesanis, pa buduci da ni Andrija nije mogao uvijek biti u Korculi, vidimo i dalje, gdje domaci ljudi vrse funkeiju rektora (tako u veljaci i ozujku g. 1388. Dekoje Petrovic, u svibnju Pervin Bogdanic). Prema sacuvanim dokumentima Andrija se javlja kao vikar Korcule posljednji put u srpnju g. 1388., a te iste godine u listopadu javlja se kao vikar Korcule Jakov Nikolin iz Splita, koji obavlja tu duznost, zastupajuci Cesanija, sve dok uprava ovoga ne prestane; ali se i u doba njegove vikarske vlasti javljaju u izvorima cesce domaci rektori, sto nam je dokazom, da ni on nije uvijek boravio u Korculi i prema tome nije mogao vrsiti direktno svoju vikarsku duznost.45 Iz ovoga pregleda vidimo, da je od g. 1384. do 1390. rijetko prisutan u Korculi knez doticno njegov vikar. A kako za vrsenje upravnih i sudackih poslova treba da bude u gradu jedna osoba, koja ce uza svu veliku kompeteneiju velikog i malog vijeca svim time rukovoditi, eto Korculani biraju iz svoga kruga svoje ljude kao upravnike komune. Iz tih se izvora vidi, da u doba vladanja ugarsko-hrvatskih kraljeva vlast kneza i njegova vikara u Korculi nije velika. O zakonima i raznim vainim odredbama odlucuje veliko vijece; u sudbenim i upravnim poslovima knez je, doticno vikar ili rektor, samo predsjednik malog vijeca sa svojim jednim glasom. Knezu je glavno do toga stalo, da mu se placa salarium, dakle svoju vlast smatra vise kao izvorom prihoda te postuje potpuno opeinsku autonomiju. Ne dolazi do onakvih trzavica sa knezom kao u doba vladanja obitelji Zorzi. Ta se autonomija sada jos vise pojacava, kad rijetko vidimo u Korcfuli kneza i vikara, predstavnike drzavne vlasti; oni pustaju, da njihove poslove vrSe domaci ljudi. Pri tome imaju dakako Korculani vecu slobodu 43 Vidi iste izvore i djela naznacena u biljesci 17 i jos k tome isprave arhiva Arneri i Kapor.