4,	Razdobíje ocí g. 476. do 1000.
     Dogadaji od g. 476. do 535. G. 476. propalo je zapadno-rimsko carstvo, ali se rimski carski zivot produzio u rimskoj pro-vinciji Dalmaciji jos skoro za cetiri godine, jer je sve do g. 480. vladao tu Julije Nepot, noseci carski naslov. Kad je on te godine poginuo od urotnicke ruke, malo zatim dode Dalmacija pod Odoakrovu vlast, a s njom dakako i Korcula. Odoakrova drzava ne bijase duga vijeka. G. 493. napokon Istocni Goti pod vodstvom svoga kralja Teodoriha oborise Odoakrovu drzavu te osnovase svoju, koja je osim Italije obuhvatala jos Dalmaciju i Panoniju. Gotska je vlast u Dalmaciji potrajala sve do g. 535., kad je buknuo bizantirjsko-gotski rat, jer vec u prvoj ratnoj godini dode Dalmacija pod bizantinsku vlast. Rat se inace produzio do g. 555. i konacno svrsi propascu istocno-gotske drzave, a Italijom zavlada Bizant.
     Bizantinska vlast. Prva je polovica VII. vijeka donijela Bizantu veliki udarac na Balkanskom poluotoku, jer u to doba nastaju ¿estoke provale Avara i njima podanickih Slavena, kao i onih slobodnih, u tom dijelu bizantinskog carstva. Rezultat tih provala bijase taj, da su se tada juzni Slaveni naselili u taj dio Europe, a tom prigodom razorise mnoge cvatuce gradove rimske, kao na pr. Epidaurum i glavni grad provincije Dalmacije Salonu. Toma Arcidakon Splicanin izvjestaja ñas,1 kako je veci dio sta-novnistva izginuo, a tek maleni dio, spasivsi se, utekao je ladama na obliznje otoke Brac, Hvar, Vis i Korculu; dosavsi tako na otoke, poceli su pojedinci traziti svoje obitelji i premjestati se iz otoka na otok te se spajati u tribuse; pócese graditi kolibe od lisca i pletera, smijestati se na zgodna mjesta i baviti se raznim poslovima; mnogi pak izabrani mladici pócese pioviti na naoruzanim brodo-vima i navaljivati na Slavene; u tim navalama ubijajuci i pljackajuci uspijevahu, jer Slaveni ne imadahu jos mornarice, da bi im se mogli oduprijeti; no taj zivot bijase za Solinjane, naucene velegradskom
      1	Izdanje Jug. akademije u redakciji Rackoga p. 28—32.