78 Spor korculanskog kneza i Dubrovcana radi Mljeta. Tride- sctih godina XIV. vijeka izbio je ostar sukob izmedu korculanskog kneza Ivana Zorzi i Dubrovcana radi posjeda otoka Mljeta. Da dobro shvatimo tu borbu i njezino znacenje, treba segnuti i u dalju proslost ovoga ostrva.34 Konstantin Porfirogenet spominje sredinom X. v. i Mljet medu neretljanskim otocima. Kasnije je ui XI. v. doìSao pod oblast Zahumlje, te je zahumski knez Desa g. 1151. darovao ovaj otok samostanu sv. Marije na Monte Garganu (u juznoj Italiji) pulsanskog reda. Taj je red zivio po pravilima sv. Benedikta, ali se ipak smatrao posebnim redom. Tada je bio osnovan i na Mljetu samostan sv. Marije u Jezeru, istog reda, ali kad je u XIII. vijeku pulsanski red poceo propadati, samostan se na Mljetu pridruzio benediktinskom redu. Kad je Stjepan Nemanja pripojio svojoj drzavi Zahumlje, onda je eo ipso i ovaj otok postao dijelom srpske driave. Buduci da su lokrumski benediktinci, a i Dubrovcani, svojatali Mljet, obrate se mljetski benediktinci Stjepanu Prvovjen-¿anom, da im ponovo daruje ovaj otok i time ucvrsti njihov posjed. Stjepan Prvovjencani uistinu u povelji izdanoj izmedu 1221.—1228. daruje benediktinskom samostanu sv. Marije na Mljetu sav otok Mljet, na kojemu se narocito istiCe Babino polje.35 To je ona ista povelja, koju smo vec prije spominjali govoreci o povijesti Korcule XIII. stoljeca, kojom, osim Mljeta, daruje tome samostanu jos i crkvu sv. Vida na Koriuli, Janjinu, Popovu Luku, crkvu sv. Stefana i sv. Georgija na poluotoku Peljeiscu. Benediktinci su postali s tom darovnicom gospodari otoka Mljeta, a srpsku vlast imamo smatrati vrhovnom drzavnom vlasti; duhovnu je pak jurisdikciju imao dubrovaciki nadbiskup, i preko ove su duhovne jurisdikcije vrsili Dubrovcani kasnije malo po malo sve veci politicki utjecaj i napokon politicku vlast. Poznato nam je iz prijasnjeg razlaganja, kako je g. 1254. Marsilije Zorzi postao knezom Korcule. U to vrijeme ili mozda malo za tim postade on i knezom otoka Mljeta. Iako ne potpuno, ono nam je ipak dosta dobro poznato, kako je Marsilije dosao na vlast u Korculu, dok za Mljet ne znamo nista. 34 Za povijest Mljeta upotrebio sam Wenzel: Beiträge der dalmatinischen Rechtsgeschichte im Mittelalter (Archiv für Kunde österreichischer Geschichtsquellen. Zweiter Jahrgang. Zweiter Band p. 1—35); Sisic: Letopis popa Duklja-nina p. 242—255; Gusi