82
     Mir izmedu njih ipak nije previde dugo trajao. G. 1337. vidimo, da je buknuo spor izmedu njih za istu stvar. Dubrovcani su poslali u Veneciju poslanike, koji su se prituzili na korculanskog kneza, da prisvaja sebi pravo na otok Mljet, a na stetu mljetskog samostana, koji spada pod dubrovacku dijecezu; oni su sa sobom donijeli i dokumente, kojima potvrduju pravo samostana na Mljetu. Tuie se takoder, sto je knez pisao pismo srpskom kralju u stvari Stonskog rata (Buche de Stagno) ozloglasavajuci Dubrovcane. Radi toga mletaèki senat u sjednici od 6. listopada g. 1337. odluciuje, da se pise korculanskom knezu pismo, u kojem ce se navesti tuzba Dubrovciana, a nek mu se poSalje i primjerak pisma, koje je pisao srpskom kralju protiv Dubrovcana; ako je istinito, sto se navodi u tuzbi, senatu je to neugodno, jer zeli mir izmedu kneza i Dubrovcana; ako je mislio, da on ima pravo protiv njih, imao se obratiti Mlecanima na rjesenje, a ne da sam postupa putem nepravde i skandala. Zapovjedit ce mu se, da odustane od svih neprijatelj-stava protiv Dubrovnika i popravi zio, sto je ucinio Dubrovcanima tako, da ne bi imali razloga tuiiti se; ako on smatra, da ima pravo ili opravdanu ispriku, neka pode u Mletke ili neka posalje posla-nika u roku od mjesec dana, nakon sto primi pismo; ima li namjeru da dode ili da poSalje nekoga, neka javi to isto Dubrovcanima, da bi mogli i oni doci. Senat odluiuje jos, da se posalje knezu primjerak privilegija o Mljetu i da se ista stvar pise njemu, kao i Dubrovcanima, te se pozovu, neka oni posalju poslanike, ako dode u Veneciju knez ili nekoga posalje. Vidimo dakle, da je to bio ostar sukob. I ovaj put upotrebljava knez Ivan istu metodu kao i za vrijeme prvog sukoba, rovareci protiv Dubrovcana kod srpskog kralja, a mozda je dolazilo i do napadaja sa strane kneza, jer mu se zamijera, da je postupao putem nepravde i skandala. Knez je do'iao slijedece godine licno u Veneciju radi toga spora, a i Dubrovcani su poslali svoje poslanike. Senat u sjednici od 2. ozujka g. 1338. bira tri odbornika i to Nikolu de Priolis, Ivana Cornario i Andriju Bondemirio, koji ce saslusati korculanskog kneza i dubrovacke poslanike te ispitati sve, sto oni hoce reci i pokazati; o tom valja u roku od 15 dana da podnesu prijedlog senatu. 18. ozujka, t. j. 15 dana poslije, bila je sazvana sjednica senata, i tu su odbornici postavili svoj prijedlog. Posto je odbor saslusao dubrovacko po-slanstvo i korculanskog kneza i ispitao onoliko puta, koliko su stranke htjele, sve dokumente, koje su mu od stranaka predlozene,