170
mund Dubrovcana i njihova èestog trazenja otoka Korèule, Hvara i Braèa, te je lisivSi Hrvoja svih njegovih posjeda odluèio predati im njegove otoke. Nije nikakvo ¿udo, ito se Zigmund vec jedanput sjetio da zadovolji DubrovCane, kad su ovi neprestano drzali u Ugarskoj poslanike, koji su neprekidno imali raditi oko toga, da DubrovCani dobiju Konavle i Dracevicu ili otoke Korculu, Hvar i Brac.121 Pismom pisanim iz Feltra 17. lipnja 1413., spomenuvsi naj-prije odmetnistvo i nevjeru Hrvojevu i svoju namjeru da zarati na njega, javi njima tu veselu vijest.
     Jos neki dogadaji korculanske povijesti u ovom razdoblju.
Prije nego sto prijedemo na dalje razlaganje dogadaja, koji su u vezi s ovim velevaznim Zigmundovim aktom, treba spomenuti jos neke dogadaje korculanske povijesti kroz ovo kratko doba od 1408. do 1413.
     Najprije cemo spomenuti jedan vrlo vazan dogadaj od vrlo velikog gospodarskog i socijalnog znacaja, koji je za prvo vrijeme imao to veliko znacenje samo u unutrasnjoj povijesti Korcule, ali njegove posljedice bit ce kasnije i od znatnog utjecaja na njezine izvanjske odnose. Da shvatimo dobro sam dogadaj, treba segnuti neko unatrag. Kad su ono Korèulani i Marsilije sklopili g. 1265. onaj poznati nam vec ugovor, tad su Korculani priznali knezu kne-zevske zemlje i pravo da ih daje drugome na obradivanje; on je njima sa svoje strane priznao sve njihove posjede, pa ciak i one, koji bijahu nekoc knezevski, ali koje su oni prisvojili sve do vremena od godine dana prije njegova dolaska u Korculu. Dakle vidimo, da su knezevske zemlje, koje su sluzile kao vrelo prihoda knezu, postojale vec i prije dolaska na vlast Marsilija Zorzi. Kad je knezu i na koji nacin joì> prije vlasti te obitelji bilo priznato pravo na te zemlje, nije nam poznato, jer nam za to nedostaje izvorà. Vidjeli smo dalje, da knez prema nekoj odluci prokuratora sv. Marka u Veneciji nije smio stjecati dalje nove zemlje i pace nije smio sam obradivati zemlju u svojoj reziji, vec je morao davati je drugima na obradivanje. Ipak uza sve to, sto je ugovorom od god. 1265. opcenito odredeno, koje su knezeve zemlje, a koje pojedinih osoba, dolazilo je, kako smo se uvjerili iz razlaganja u proslom poglavlju, cesto do svada i prepiraka izmedu Korculana i knezova iz porodice Zorzi radi posjeda raznih zemalja. Knez je za njih tvrdio, da su njegove, a
       121	Resti p. 209.