235
     Reformacija poglavlja LVII. prihvacena je 13. studenoga g. 1403. (U zbirci reformacija naznaien je samo datum mjeseca.)
     Reformacija poglavlja LVIII. prihvacena je 17. prosinca g. 1403. (Wenzel p. 401. pogreSno datira 13. studenoga 1403.)
     Reformacija poglavlja LIX. prihvacena je 17. prosinca g. 1403. (Wenzel p. 402. pogresno datira 13. studenoga g. 1403.)
      Reformacija poglavlja LX. prihvacena je 1. svibnja g. 1404. (Wenzel p. 383. pogresno datira 13. studenoga g. 1403.)
     Reformacija poglavlja LXI. prihvacena je 10. (ix.) srpnja g. 1404. (Wenzel p. 374. pogresno datira 10. lipnja 1403., a tako isto Hanel p. 61. pogreSno g. 1403.)
     U glavnim smo crtama oznaiili, kako se razvijala zakono-davna djelatnost u Korciuli. Zadaca bi pravnog historika bila da poblize analizira taj zakonodavni razvoj i razlike izmedu prve i druge redakcije statuta, da oznaci, pod kojim se sve utjecajima raz-vijao taj zakonodavni rad, i da prouci odnos korculanskog statuta prema ostalim dalmatinskim i njihovo eventualno medusobno utje-canje i zajednicke izvore. Ja se u to ne mogu upustati, ali 61 ipak iznijeti ono, sto su dosad pravni historici rekli o tom.
     Premda Wenzelu nije bila poznata starija redakcija korculanskog statuta iz g. 1265., ipak on na temelju kasnije redakcije, iako nagomilane mnogim izmjenama i dodacima, dolazi do za-kljucka, da su korculanski, lastovski i mljetski Statut izradeni ocito na istom temelju te imaju zajednicko vrelo. Iako je koriu-lanski Statut, veli on, napisan prvobitno g. 1214., a mljetski i lastovski u XIV. vijeku, ipak su pravni obicaji i uredbe postojale i prije, nego Sto su zapisane u statutu. Ove odredbe najstarije zajednicke osnove juzno-dalmatinskih statuta ti£u se, veli on dalje, poglavito raznih prekrsaja i njihovih kazna, obiteljskih prilika, ■sigurnosti posjeda nepokretnina putem javnih isprava i najjedno-stavnijih ekonomskih prilika tadasnjeg puckog zivota, ali odredbe -ovih posljednjih prilagoduju se lokalnim okolnostima. Naro&to u odredbama iz kriminalnog prava nalazi Wenzel veliku slicnost izmedu tih triju statuta. On stoji na stanovistu, da su u svakom zakonodavnom sistemu najstarije odredbe iz toga pravnog podrutija, pa dakle da su i u korculanskom statutu bile ona ishodna tocka pri popisivanju pisanog prava; bas radi velike sliinosti kaznenih odredaba u tim statutima, tvrdi on sa cvrstim uvjerenjem, da su ©ni izrasli iz jednog zajednickog korijena. Pravni se zivot na