3°4
Radostin iz Sipana plemicu Stjepanu pok. Marina, jer se nabraja njezina oprema. Veli se u ugovoru, da mu prodaje barku »cum tribus timonis, arbore, tenda, vela cum furnimento, cum una anchora, tribus libanis, celega, sex remis, uno barile prò aqua, uno siculo, duabus sesulis, cum igne, cuim uno cacabo parvo«, i to za 23 zlatna dukata. U svibnju g. 1408. Korculanin kupuje ladu u Dubrovniku od Kotoranina. Ipak kao da nije uvijek bilo dovoljno korciulanskih brodova za potrebe korculanskog uvoza, pa vidimo, kako Dubrov-cani u izvjesnim prigodama daju korculanskoj opcini lade za prijenos zita iz izvoznih zemalja u Koréulu. Sigurno su korculanski brodovi bili tada vecinom po trgovackom poslu vani, i za tu hitnu potrebu opskrbe zitom nijesu se mogli upotrebiti.
     Koréulanska je opcina imala i svoj ratni brod. U doba vla-davine Zorzija knezovi iz te porodice obracaju se mletackoj repu-blici, da im posalje jedan ratni brod; to je znak, da se takav brod nije mogao ili smio u Korculi sagraditi. Pod kojim uvjetima im je Venecija dala brod, vidjeli smo u politickom dijelu ove nase povijesti. Za godinu 1273. spominje se izricito, da je to galija. Inace, kad su knezovi Zorzi isli u Veneciju i vracali se iz nje, ukoliko se spominje u izvorima, vozili su se na drzavnim mletackim brodovima. Takoder u doba vladanja ugarsko-hrvatskih kraljeva imali su Korculani svoj ratni brod, i to laksi tip galije nazvan brigentin ili galijota, koji je sluzio u vojnicke svrhe i za odasiljanje poslanstva. Kad bi brigentin ostario, nastojali su ga prodati. Navodi se u jednom ugovoru i privatnik kao gospodar brigentina; mozda je on kupio stari brigentin od opcine. U obrambene svrhe upo-trebljavale su se i oruzane barke. Tako veliko vijece odlucuje
10.	studenoga 1402., da jedna oruzana barka mora obilaziti oko otoka za njegovu zastitu. Kako smo vec vidjeli, Dubrovcani po-zivaju g. 1415. Korculane, da im posalju u pomoc opcinski brigentin za armadu, koja ce braniti primorske krajeve od eventualne provale Turaka, ali ako on nije ureden i zgodan za naoruzanje, neka im posalju naoruzane barke i neka bude u njima svega skupa toliko ljudi posade, koliko bi ih bilo u brigentinu.
     Korculani su bili dobri pomorci. Kako vidjesmo, oni su imali svoju trgovacku flotu, ali kao pomorci sluze oni i drugdje. Na du-brovacSkim brodovima spominju se vise puta korculanski mornari; pa kadikad bijahu Korculani na njima i casnici. U doba Zorzijeve vlasti nad Korculom vidimo, gdje sluze za placu i na mletackim drzavnim