176
bitaéno, mora da izradi barem 4V2 do 5 hi mlieka na dan, jer ta* man troSkovi radnje iznaSaju 40—55 novèiéa na svaki hi. ma ko* liko ona bila dobro upravljena; iz hektolitra mlieka jedne krave, ne moie se imati proizvoda za vriednost veéu od f 6.25, naime 6V4 novéiéa za litar. Obièno se dapaée raéuna da se od 100 litara mlieka, kako se bolje ili loSije izradi, i po vrsti mljekarskih proizvoda Sto se dobiva, moie unovèiti, kad se razpolaìe velikom kolikocom, 4 do 5Vs novèiea sa svaki litar. To se osobito dogadja u Tirolu, gdje je u ostalom mljekarstvo u velike razvijeno, a upravljeno je osobito na proizvadjanje masía i sira koje je obièno pak sasvim mrSavo. I zbilja ako se raéuna da se od 100 litara mlieka dobije u srednje 55 kg masía, 5 do 6 kg. mrSava sira po 50 novéica u srednje kg., i 20 nv. po prilici vriednost surutke, ima se neéist prihod od kakvih 6 fio. izkojih treba odbiti poslovne troSkove od 50 novéiéa, ako se samo ne izrade velike kolikoce mlieka, kao Sto i neki dio za amortizaciju halata i mljekarnice u obée, ostaje 5isti prihod taman od f. 5.50 na hi Prihod moie ponarasti na f 6 do f. 6.25 na hi osobito uporabom sredo-bjeinih stapa pomoéu kojih proizvod masía naraste puno i razli-éit je po vrstnoéi mlieka i dobi godine od 3-90 do 4-75%.
      Iz ovih podataka proizlazi da se moie podignuti jedna sirar-nica jedino gdje imade mlieka u velikoj kolikoéi, tako da se nebi znalo kako ga drugéije upotriebiti te ako je iuba upotrebljeno za do-maée potrebe, a to ne samo marvogojitelja dali u obce dotiènih pre-djela, tad dobiva vriednost takovu, da se proizvadjatelju, osobito te-iaku, ne moie izplatiti kad ga nosi u sirarnicu. Poznato je pak da teiak koji pravi maslo za prodaju, daje veliku vriednost ovrhnjenom mlieku kao zaèinu, a po tom, takvom uporavom njegove male ko-likoée mlieka on zbilja dobiva korist veéu nego je ona kad unovéi 4 do 5 V, novi, za litar u mljekarnici.
     Za moj dugi boravak u juznom Tirolu kao tajnik onog gospo-spodarskog Vieéa, imao sam opetovano priliku da se uvjerim 0 po-teikoéama sto susreta podignuée sirarnica u mjestima gdje nema mlieka baè u obilju ; poznato mi je sluéajeva gdjeno su poljodjelske Zadruge podigle na svoj troSak podpune sirarnice koje sasvim odgo-varale i glede pomjeSéa i glede halata i glede osoblja zahtjevima da-nagnjeg mljekarskog obrta, i kojima nije poàlo za rukom imati kolikoéu mlieka dostatnu da uzdrze iste sirarnice, premda je u dotiénim pre-djelima bilo muzariea u takvom broju da na temelju obéeg prora-éuna od toliko litara mlieka sto daje svaka glava, mogie su dati dovoljno mlieka; ali su krave bile razbacane u dotiénim seiima, jedna ili dvie-u svakoj kuéi, kao Sto je obiéno u mjestima gdje ti-marenje marve ne saèinjava cigli proizvod, a u sirarnice ne bi