05
elajografiëno prouëavanje, ili joS bolje sastavljenje dalmatinske elajo« grafije imalo bi se povjeriti osobi vjeátoj u predmetu, koja bi se pri tome mogia valjda posluíiti atlasom, koji 6e doskora obielodaniti Poljodjelski Zavod i PokuSajna Staeija u Poreëu. Ovaj atlas sadríava slike na akvarel sa sbodnim primjedbama o sinonimana, knjizevno-sti, razprostraDjenju, uzr8stu i obliku, o botaniënim karakterima, pri. lagodjenju, obiëajima, svojstvu u 1.ja i povjestne crtice za razjaSnjenje ne manje od trideset vrsta maslina, koje se goje u Istriji, a od kojih bez sumnje mnoge ée biti razprostranjene po Dalmaeiji.
      Uvesti i rasprostraniti u zemlji vrste masliná toskanske, pulji-Ske, francnske i u ob¿e inozemske, makar vrlo razglaSene, mislim da za sad nije shodno dok se ne prouëe domaée vrste, koje joS dobro ne poznamo i koje se mofcda moga takmiti sa najboljim s dvora, koje bi se valjda i teáko prilagodile naSim klimatiënim i zemljiítnim prilikama. Hoteéi uvadjati nove vrste biljaka u obée, valja postupati razborito, radi ëesa valjat ce se najvièe pobrinuti za dobavljanje pi tomaka za navrcanje maslinskih biljaka naroéito kod naumljene po-ljodjelske Skole, koja ée u ostalom imati zadaéu, da preduzimlje ozbiljna prouëavanja o poboljSanju gojidbe maslina i pravljenja ulja.
      Isto tako osnovanje rasadnika dobavljajuéi s dvora sjemenje ili pomnoíavajuci na koji mu drago naëin naie vrste maslina, cienim barem za sad, da ne bi bilo niti shodno niti potrebito, a to toliko s razlogâ prije navedenih, koliko s toga, Sto kod nas ima svuda. a osobito na otoku Lastovu i na Peljeëcu divljih maslina u velikoj mnozini, koje su dapaëe do nedavno u velike izvafcali u Pulje i koje mogu liepo sluziti kao plemenike.
     Koliko sam mogao doznati iz izcrpljenih obaviesti, maslina, o-sobito u njekim predjelima, ima mnogobrojnu ëetu neprijatelja, na-roëito medju kukcima, izmedju kojih se, sa velikih âteta §to poëinja, odvaja dobro poznata maslinska muëica (musca oleae). PoSto ljetina maslina moze biti uniStena od toliko neprijateljskih uzroka, to, hoée li da se dostigae postavljena svrha, biva bolja i stalnija produkcija, bilo bi dobro dati se, u koliko se to nije vec uciuilo, na toëno uëenje ovih uzroka, pronaci im liek, te kad bi se pokazalo, da je za uspjeSno utamanjenje kakvoga kukca ili kakve gljive, nuzdno za-jedniëko, slozuo, istodobno djelovanje svih gojitelja maslina njekog stanovitog predjela, ne bih ni najmanje promièljao preporuëiti stvo-renje prisilnog zakona, predpostavivsi uvijek potrebite teorstiëno-praktiëne pouke vrhu sredstava, koja se imaju upotrebiti u borbi proti pojedinim neprijateljima, tako da se gojitelji maslina uglave o njihovoj shodnosti i da rade sa potrebitim uvjerenjem.