§4
puno shvate, naèin kako se radi i razlog zaèto se ovako ili onako neèto radi.
     Nekoji bi se radnici mogli uzeti u splitski zavod a oso-bito kod podrnìinice u S’nju u onom broju kako bi mogli uvjekimati dovoljno posla Morali bi debiti kod zavoda ili kod podruznice stan i hranu, plaéajuc mjeseènu pristojbinu od 15 for., od koje bi mogli biti oproSteni. kad bi bili od piaktiéne koristi na uhar zavodske uprave. Zavod ih za to nebi imao nakDadno nagradjivati, nego bi se njihovi gospodari sluèajno imali za to ^starati, i ostaviti ih u zavoda ili kod podruznice za neko doba utanaèeno, dogovorno sa Ravnatelj-stvom.
     Pitomce-radnike mogio bi naprosto primati Ravnateljstvo, a da im se ohlakoti pohadjanje zavoda ili podruinice bilo bi potrebito da se i za njih utanaée podpore sa strane zemaljskog odbora ili dotiònih obéina.
     Po ovoj nredbi podruìnica sinjska, osim Sto bi sluiila kao dopunjak zavodske poku&ajne postaje, mogia bi biti skroz praktièna Skola, koja bi, po mojem mnenju, dala dobrih uspjeha, koliko n. p. glasovita i uzvelièana diiavna poljodjelstva postaja u Livnu.
     Govoreéi malo poviSe o naravi Skole rekoh da bi morala biti skroz praktièna téhniéko-poljodjelska niia Skola.
     Zato bi pouéavanje moralo biti praktiéno i teoretièno ; pouéa-valo bi se obzirom na obiòno znanje, koje djeca mogu steci u puèkim uèionama, i protezalo bi se na sve grane poljodjelstva koja su od neke vainosti za Dalmaciju.
     Predmeti oboe izobrazbe modali bi se predavati ograniéenjem na najnuzdnije u èitanjn i pisanju, u raéunovodstvu, registriranju, u mjeraèini i tlovidnom risanju malih éestica polja, i u svina drugim vrstima pisama i posala, koji mogu Sesto utjecati na poslovanje po-ljodjelca.
     Pouèavanjem u znanstvenim predmetima agronomije i biljevne patologije kao Sto su obéa i pnljodjelska kemija, fìzika, klimatologija, / bilinstvo, rudstvo i eDtomologija, moralo bi se ograniéiti samo na ono Sto je neobhodno potrebito kao priprava za pouèavanje u predmetima poljodjelstva i domacih poljodjelskih obrta, i u koliko se slaie sa ograniéenim obéim znanjem pitomaca. Pouèavanje strukovnih predmeta kao ratarstva, vinogradarstva, vinarstva, maslinarstva, u-ljarstva, voéarstva, povrearstva, marvogojstva, sirarstva, moralo bi se po moguenosti, drzati obzirom na to kako se oko kojih gojitba ili obrta u razno doba najviSe posluje na zavodskom imanju, sliedeci po moguenosti kronologièkim redom doticne radnje, za predusresti i razjasniti prakticne ruòne vjezbe ; i time zaprieciti da bi se koja