2
da ju napigem, eda bude izpala èistim izrazom pravib potreba nageg poljodjelstva.
      Za veóu jednostavnost, razpravìo sam u osobitim poglavjima ñapóse pojedine grane poljodjelstva i obrta g njim skopèanih nastojeé da iztaknem pravo sadagnje stanje svake pojedine grane i odnogaj obrta, te da posavjetujem one mjere potrebite za promaknuce raz-vitka, sluieé se obrazloEenjiroa koja bi mogia uvjeriti i pouèiti isto-dobno, Sto mi se je òinilo svrsi zgodnije; doèim nisam mogao pristati da izkljuèim iz radnje neke potankosti koje stoje u svezi sa upo-ravom posavjetovanih snabdjevenja i koje daju pcjedinim predlozima zahtjevani bistri i konkretni oblik.
      Poljodjelstvo je od trideset godina dana prava borba, a to bilo zbog pojavljivanja i neprestanog ponavljanja bolesti koje na hiljadu naéina stragno haraju polja, bilo zbog strahovite utakmiee Sto su imali podnieti i Sto podnaSaju proizvodi u svim tiiiStima, gdje su prije nahodili lahko namjegéenje.
      Ni cigli obrt do naSega nije toliko pretrpio od grozniòne ra-dinost ovog umirujuéeg vieka Napredak znanosti, olahkocena obcenja, koja su korjenito preobrazila prilike trgovine i medjunarodnih triiSta, poveéanje te&atne povrgine u dalekim krajevima i u prostranim pre-djelima, nikad neobradjenim i rodnim, sliedili su vrtoglavnu brzinu, a poSto su razvili korjenitih promjena u krugu gospodarsko-poljo-djelskom skoro sviju europejski pokrajina, imali su naravno zadati tezki udarac naSem poljodjelstvu, koje je izmedju tolikih pokreta sliedilo obiéajno i sporo svoje kretanje.
      Utakmica ne èini éutiti ovdje kod nas, sada u nijednom drugom polju toli teikih uéinaka, koli na onome poljskog gospodarstva, poSto ovo proizvadja uz skupu cienu, onako a mozda i vige negoli poljodjelstvo onih predjela Europe, koji su obrtnièki vige razvijeni, doéim se prodajne eiene ravnaju po ponudama zemalja ili susjednih ili prekooceanskih, koje proizvadjaju uz jeftinu cienu. S jedne strane dakle veliki trogkovi za proizvadjanje, s druge prodajne ciene nizke, po-nizujuée. Treba po tom, polazec s poljodjelskog vida, razvrstati i pre-inaèiti nage tezitbe suglasno sa promjenjenim prilikama, a povecati rodnost tla, da se dobije veci proizvod, kadar da uzdrzi pravo i potrebito ravnovjesje izmedju prihoda i razhoda u proracunu naseg poljskog gospodarstva, koji danas Ije ne pruza u ovom pogledu na-jutjegljivili podataka.
      Nek se slobodno pregledaju znamenitije nage tezitbe, a laltko ce se svak uvjeriti, da su njezini proizvodi prem slabi, i dà se stoga, uz neke iznimne slucajeve, oni obièno zakljucuju sa gubitkom.