f)
oranja i od umjetnog gnojenja zajedno sa zelenim gnojeDjem, obno-vljenje njiliove plodovitosti.
     Zemlje najbogatije i najrodnije u pokrajini jesu one koje su po-tekle od Sljunastog lapora i od pjeséanika, te se, pomjeSane sa vap-nencem, nalaze u kotarima izmedju Zadra i Skradina, u pojasu Nina i Priviake, u drazi Zegara, u Kninskom podrufju, osobito u Kosov-skom polju, u Vrliékom podruéju a stranom u Sinjskome, uzduz obale Trogirske sa KaSteüraa do Solina i Spljeta, pa onda doli prama OmiSu i Makarskoj; tad obala malog Stona sa Gruzom, Slanom Tr-stenom, Oraliovcem.Mljetom i Riekom, zatim predjel Zupe i Konavoski i Sutorina, iza kojeg dolazi Ercegnovski kraj i u obce Kotorski zaljev, te napokon Tivatska i Zupska draga medju Kotorom i Budvom.
     Dalmacija nije joS bila duboko proucena s’ geologiénog pogleda, te za to nemamo dotióno ozbiljno prouóavanje, koje da nam pokaze najizrazitije razlike prirode i zemlje, da poljoznaneu pruza prakticna poznavanja ; kad se pak promisli da pokrajina ne oskudjeva rudama i raznim naslagama, fije se tofino poznavanje uzko spaja sa geogno-stiénom razsudbom predjela, mislim da treba pripoznati potrebu da se §to prije dovréi geologiéno proucavanje pokrajine, i da bude sa-stavljena sto prije dotiéna geologiéna karta, te da istodobno na§a tía budu podvrgnuta toénom prou¡5avanju glede njihove naravi, prvobit-nih sastojina, i fizkalnih svojstava, a da poslie potankim njezinim opisivanjem bude tiskana jedna karta, koju bi htjeo nazvati agrolo-giénom, u koliko bi ona pomocu raznih sara imala prikazivati pravo stanje poljodjelske povráine u pokrajini, sa najiazliéitijim razlikama tía Ovo bi zadnje prouéavanje imalo imati pravac i smjer skroz praktiéni; ne bavec se sa geologiókim dogadjajima pokrajine ili sa paleontologicuim i stratograficnim potankostima, imalo bi se staviti tezaka u stanje da se lahko obavjesti o naravi zemalja svog podrucja; ona bi stoga bila od velike znamenitosti za poljodjelstvo u obée, u koliko dandanas pisuci o poljodjelskim stvarima, moze se muéno biti jasni i razumljivi kad se radi o pitanjima pri kojima treba uzeti u obzir vrst zemljiáta, kao Sto je n. p. slucaj pri uporabi umjetnih gnojiva, pri gojenju razlicitih bilina, pri uvadjanju kulturalnih sustava i t. d. Toliko bi pak to bilo znamenitije s’ pogleda vinogradskog, poSto sa filokserom, koju veé imamo u kuci, svaki vinogradar moze toéno poznavati narav i sastav svojih zemalja, da bude u stanju, pre-lazec na preporodjenje vinograda, naci se glede izbora prikladnih vrsti amerikanskih loza ; jer na prilagodjenje ovili loza u razliéitim zemljama djeluju razni éimbenici, izmedju kojih ponajviSe vapno i vapneni ugljicitan, koji ako se nahodi u velikoj mjeri, osobito u sit-nom i razdieljenom obliku, kao Sto je sluéaj n. p. ulapornastom tlu,