tifinog zelenog gDjojenja i uporabe umjetnih gnjojìva te b! se oba-vezali. da de se pri tome dr&ati raeionalnih nadela i da de izviestiti
0	svojim opaianjima i o postignutom uspjehu.
     Navlastito u skroz vinorodnim krajevima desto se naidje na ledine, biva vinograda koji su postali neplodni i koji se zapuitaju za manji ili vièi niz godina obzirom poglavito na narav zemljièta. Svrha je ovog zapuiteDja ostaviti zemljiite da poèiva te se iznova omoguci poslje njekoliko godina gojenje loze Ovaj je obidaj sasvim u redu, Sto se tide potrebe, da prodje njeko vrieme prije nego se ponovno nasadi vinograd, ali nije ni najmanje opravdan nili u praktidno ekonomiènom niti u tehnidkom pogledu, kad se ostavljaju dotidna zemljiita neiskrdena i bez da rode i na ugar; to su stvari koje se ne podnose sa moderni racionalnim poljodjelstvom.
Da se naprotiv dotidnim komadima tla podaje potrebito fosfa-tidno i pepeljidno gnjojenje i da se na njima goji vudjak, ljekarica
1	grahorka prama okolnostima podneblja i tla, osim ito bi se mogio vaditi vrlo koristno krmivo, izvrstno bi se pri pravi jalo tlo za lozu, joi viie kad bi se i u ovome sludaju djelomidno upotrebljavaio zeleno gnjojenje — Ako se pak izkrde dotidna zemljièta, kao ito sam vidio izmedju ostalog da je obidaj i na Hvaru, te vade stari propali panji, osim ito se ima korist, da se razluéuju zemljaste desti, za-prjedio bi se barem dobrim dielom, zamet gnjileza iila (Demato-phora necatrix), ito se dosta intensivno opafca po naiim vinogradima i ito desto smeta pràvilnom razvitku osobito mladih nasada.
      Sto se tide ovog gnjileza, mislim da bi bilo dobro udiniti po-kuiajà sa sumpornim ugljikom eda ga se utamani, gdje se pokazuje sa intensivnoicu i da se ustanovi da li se doista moze preci na novo nasadjenje, bez potrebe da prodje dugi niz godina, kad se zemljiite tek odiideno od starih loza raskuzuje sumpornim ugljikom. U ovom pogledu preduzelo se je kod zavoda Sv. Michela u Tirolu obiirnih pokuiaja koji su doslje dali najboljih resultata.
      Sto se pak tide razuih vrsta loza rasprostranjenih u pokrajini, gosp. S. Bulic uditelj pri pokrajinskom poljodjelskom zavodu u Gruzu, koji se vec njekoliko godina bavi dotidnim poucavanjem, cieni da ih ima 300 do 400 Po obavjestima koje sam sakupio u pojedinim ko-tarima i po opazanjima, ito sam amo tamo mogao udiniti na licu mjesta, zbilja proizlazi da je broj loza, ito se goje, znatan, a da ih se u raznim predjelima nalazi mnogo ornili i bielih gdje se goje ujedno u istim vinogradima, poito cisti nasadi vinograda postoje samo djelomidno.
      Ista pak vrsta loze desto je raiirena skoro u svima krajevima, gdje se loza goji, pod najrazlicitijim imenima, tako da se moze drzati,