18
POGLAVJ© IV.
Ponka
     ¿ivemo u doba u kojem se èuju neprestane jadiko\ke o nesta-àici glavniea potrebitih za vodjenje gospodarske uprave na naèin, koji b¡ odgovarao promjenjenim okolnostima i novim uvjek rastuéira potrebaraa
      I na fcalost je istina, da posve isesto, usljed rskudiee sredstava, nije moguée uvesti u poljodjelstvo mnoge koristnije obnove, koje bi povecajuéi i osjegurajuci proizvodnju, pripomagale blagostanje doti-ònih gospodara
     Ali je ipak stinito i to, da je prva i najbitnija izmedju glav-nica sam éovjek, pa se moie nedvojbeno uztvrditi da je poljodjelstvo onakovo, kakovi su pojedinci koji se poljodjelstvom bave, kakovo je naime njihovo znanje i njihov uzgoj.
     Izuòen je poljodjelao temelj svakog gospodarskog napredka ; on znade shvatiti i procjeniti vainost uputa, koje mu znanost i praksa dobro spojene neprestano pruzaju za poboljSanje i usavrSivanje obi -éajnih poljodjelskih radnja; on upravlja svojim imanjem pobudom i pravcem koji odgovaraju tehnickim i trgovaèkim potrebama, te mu stalno nadoknadjuju njegov trud; svjestan sebe i vlastite snage, Sto mu baS pouta pruza, tezak nemoze lahko klonuti duhom, nego se nada u buduénost, te sam ili udruzen steèe lahko onaj glas ili povje-renje potrebito da doskoci svojim potrebama.
     Sasvim je drugi sluèaj za poljodjelca kome sreca nije dosudila da se obskrbi zdravom poljodjelskom naukom, jer u njegovim ru-kama, i najbolje upravne glavnice, ostaju bezkoristne, ili se kukavno izgube.
     Moze se dakle za stalno reci da je zdrava pouka najprvi temelj poljodjelstva, duàa gospodarske uprave, ravnateljica pro'zvodnje, i uspjeSno sredstvo, kojim se jos djelomiino moze nadopuniti pomanj-kanje drugih glavniea.
     Ako se na temelju ovih razmatranja izpitaju okolnosti poljodjelstva u Dalmaciji, dolazi se brzo do uvjerenja od koje je potrebe da se odma, svestrano i odlucno providi glede poljodjelske pouke, hoce li se podignuti ekonomicno blagostanje zemlje i omoguéiti ju da moze stupiti uzpored drugih, putem pravog poljedjelskog napredka.