in
vrst bude naSla nsjbolje podnebne, zemljiStne i teiatne prilike za njezin razvitak, Ustanoviti jedna skupinu koja zahvaca uzak broj vrsti odgovaralo bi danaSnjemu voéarskom smjeru, imalo bi tu korist da bi zemlja bila stavljena u stanje nudjati od jedne stanovite vrste moida znatnu kolikocu voéa, Sto bi bilo od velike znamenitosti u trgovaékom pogledu. àiriti rane i kasne vrste, znaéilo bi po meni, staviti Dalmaciju u stanje da izvaia voée za velika srediSta sjevernih strana, a ne bojati se iéije utakmiee pod obranom i ugodnoScu naSeg sunca i pod raznovrstnim prizorima naSe obale, koje pruiaju naj-divnije polozaje za rano gojeDje.
      Ja mislim da bi se, za Sirenje voéaka u pokrajini, u velikoj kolikoéi, ne raèunajuc na maslinu, na smokvu i na lozu sa ranim groídjem, o kojemu sam na svojem mjestu govorio, imali uzeti u obzir osobito bajam, IjeSnjak, treÈnja, praskva, kruèka, jabuka, Sljiva
i	rogaé, kad bi se vocarstvu imala dati moguénost da se razvije pravcem skroz obrtniékim, ne zanemarujué ipak druge vrste voca, izmedju kojih naranèe i limuui, èije se gojenje sve to viée Siri u Dubrovniku i po Boki Kotorskoj, gdjeno se njeguju kao eviet u loncu od posjednika i tezaka razumnijib i radiSnijih.
      Sto se bajama tifie spomenuo sam gorinjegovo razprostranjenje u Pokrajini ; bilo bi ipak zgodno nastojati i na dalje da se sve to viSe razSiri njegovo gojenje, poSto nema, -bogzna, kakvih zahtjeva glede dobrote tla, ne izkljufiuje da bude sdruien drugim gojenjima, ne trafci nit djubrenja nit radnja za uzgojenje od kakve znamenitosti, te se stoga troSkovi svedu samo na one za sadjenje i branje bajama ito je od osobite znamenitosti gdje oskudjevaju miSice, doèim daje priliéno obilat plod i svedjer trazen u trgovini. Dobri se bajami prodaju uvjek bez poteikoéa po prilici po 10 tìorina hi osobito meh-kiSci, koji imaju vecu trgovaèku vriednost, u koliko je to pravo stoino voée. Proizvod je bajama u Europi neSto ograniéen, jer nema puno predjela kojima se pprilagodi, doéim se iivo traze zbog toga Sto se svuda troie; zato mislim da se kod nas moze proèiriti gojenje bajama osobito mehkiSca, a ne bojati se preobilna ploda. Gojenje bajama jest i svedjer de ostati probitaèno a zbog iztaknutih razloga ciena bajama neée nikad nizko pasti.
      PoSto bajam trpi pri presadjivanju zbog velike ozlede zila, koje se puno razviju jur u prvih godina stoga, bilo da se uredi prostor u kojemu ce se gojiti bajami kao bajamjak, bilo da se uzgoje po-jedina stabla, uvjek je bolje neposredno posijati bajam nego li ga presaditi, upotrebljujué po mogucnosti gorki bajam koji daje krep-èije stablo koje se pak navrne na oko. Za ljeSnjak vriedi ono te se je reklo za bajam, jer i on uspjeva u svakoj zemlji, ako nije samo