76
     Kod nas se naprotiv velika mnozina vlastnika i proizvodilaca bavi i pravljenjem i razprodajom vina, te zbog toga zapinje pravi eno-logiéni uapredak u obrtnickom pogledu a postaje skoro nemogué svaki uspjeSni i koristni napredak trgovine s vinom.
     Ako se uèine potrebiti izuzetci, proizvodilac ne moze uvjek praviti velike mnozine prikladnih, mekih, Ijubkih, savrSenih vina, koja bi mogia iz konobe ravno uci u veliku trgovinu i otvoriti sebi put, jer nije moguée, da ée on uvjek umjet spojiti sa glavnicom od tvari onu od pameti, a to je ovdje potrebito. Obicno dosta je, da ovaj spravi vino dobro i trajno, docim je zadaca pravog obrtnika i trgovca nabavljati vino na veliko, u svojim ga konobama skupiti i smjestiti, te pustit ga da se tu usavr§i, te prikladnim i pametnim krizanjem adesiti ga zahtjevima potroSilaca.
      Proizvodilac moci ce, valjda i sa vlastitom koristi, biti razdavalac svog proizvoda, kad bi potrosak u zemlji dostajao, da se razproda ciela ljetina, kad potrosioci ne bi postavlja’i nikakovih zahtjeva, vec bi bili na§eg ukusa, te se zadovaljavali proizvodom pripravljenim, onako na Boziju, bez tolikog savrSenstva u zanatu, dapaée na starinski naòin pravljenja vina, kako je to slucaj n pr. sa Trècanskim trziStem, koje trati i priliòno dobro placa kao dobro vino, ono koje jo§ zaudara turnjem, i koje je po tomujoSvrlo mlado te pridrzava njeki stupanj opornosti. To je pitauje ukusa o komu se ne moze razpravljati, i ko radi sa TrSéanskim trziStem uvjek ée mu biti koristno praviti vino na starinsku bez tolikog usavràenja.
      Drugi je pak posao, kad valja razdati previ§ak produkcije, koji se ne moze razprodati na naSim potroènim trziStima, D tom sluéaju ili se valja ogranièiti da donavamo na trziSte prosta vina za krizanje za koje se ne moze vele zahtjevati, niti se Snjima moze ozivotvoriti izvoz doista obSiran, ozbiljan i siguran ; ili ako se hoée prodati vino za izravni potroSak, treba nastojati da udovoljimo razlicitim ukusima i zahtjevima novih potroèilaca, da tako dademo pravilan oduèak vlastitim proizvodima. U ovom sluéaju na§e nastojanje valja da bude tim postojanije i razboritije, sto glede finih vina za izravni potrosak ne dolazi uvjek kupac k nama, niti on nama ¿ini ponude, veé smo mi veéinom prinuzdeni traziti kupce, i to osobito ondje, gdje se je razmahala utakmica drugih vinorodnih zemalja.
     Pri ovakim prilikama kako je moguée, da proizvodilac, osobito mali i srednji, sve i ako je u stanju da pravi dobro i savrseno vino, sebi osjegura prodaju na dalekim trziètima? Moze li on uvijek imat razuma, takta, trgovaèkog' oka i ne malu glavnicu, sto je sve potrebito ; urediti svoju konobu da moze praviti vina zdrava, trajna, har-moniéna i u velikoj mnozini jednolika, uzorna i da odgovaraju za-