142 a po tom ukupna iivotna teiina raèunajué svak« daDje srednje metalo za goveda, konje i vunjad od 8 kg. siena ili sienske vriednosti za svako 100 ii-votne teiine. Ima se dakle od livada, oraniea i painjaka pro-dukeija u sieno od........... 8.789.456 a ukupni potroiak od......... 8.800.000_ stoga manjak od 5.01.05.44 m. c. èto nije svakako pretjerano, jer mislim da sam se driao u proraéunanju proizvoda neito iiroko, ako ne za drugo a to za painjake, poito u stanju, u kojem se nalaze, preved je smiono predpostaviti da oni daju prosiekom 16 m. e. trave jednake 4 m. c. siena na ha. Ipak éu dopuititi da poito se radi o proejeni tako obéenitoj i predbjeinoj moie se rafiunati da se proizvadja miliun m, c viie od onoga te sam naveo ; ostaje uvjek 4.010.544 m. c. razlike u manje. Da se pokrije ovaj manjak, mora da u prvom redu doprinese inma ; moze se predpostaviti da se od 381.762 ha. iumske povriine, ponajviie slabe, dobije prosje-kom pod oblikom granja i liiéa 7 m. c. normalnog siena na ha. a po tom ukupno 2.672.334 m. c. kolikoéa bai znatna, koja dokaìuje kako je ipak iuma znameniti i potrebiti éimbenik naie poljodjelske produkcije, a osobito naieg stoèarstva, tim viie ito ona pruia paie u onim godiinjim dobama, kad s’ nestaiice druge hrane blago ne bi imalo nikako éim da se hrani U drugom redu dolaze susjedni painjaei Hrvatcke i Bosne i Hercegovine, kojima se okoriste viie manje svi kotari pri medji, od Sv. Antuna ili od zadnjih dana mje-seca lipnja do polovice kolovoza, obièno sa ovcama, koje placaju 6 novéica na svaku glavu, a poneito i sa velikim zivotinjama koje plaéaju 33 novéica godiinje odsjeéniee. Predpostaviv da se svakog zemana goni 500.000 ovaca i 10.000 goveda, ove bi zivotinje u 90 dana, na temelju gori uéinjenog raèuna, uzimljuc u obzir danomicni .obrok od 3 kg. siena ili sienske vriednosti za 100 kg. zivotne tezine, potrosile kolikocu krme odgovarajucu 600.500 m. c. normalnog siena. Imalo bi se dakle van pokrajine, ito iume i ito pase 3.272.834m3 siena, dakle joi manjak od 759030 m. c. siena, ito mora da bude nadoknadjeno skrtim obrokom na dan, ili zanago ostavljajuc da blago gladuje u zimsko doba. I zbilja svakome je poznato da naie blago kuburi za zimsko doba i kroz veci dio istoga, jer tezak ne mari da sakupi krme u dovoljnoj kolikoci, a ostavlja, da tako reèem, udesu da priskrbri ono ito je potrebito ; osobito ovce éesto skapaju zbog gladi, a goveda su pocetkom pramaljeéa pravi kosturi, uskostrjeienom dlakom, slabo