59
ne moze poprieéno raéunati vi§e od 20 hi. smeéena grozdja, dotiéno 15 hi. vina na hektar.
     Ako se uzmu u obzir troskovi obradjivanja, koji nisu bai neznatni, premda vinogradarstvo, kako smo kazali, ide strego eko-nomskim smjerom, pace to osjetljiviji radi borde, koju vinogradar mora da izdrzi sa lugom, sa peronosporom, sa crvom grozdja i t. d. tako da se moze uzeti da na hektar iznose poprijecno 95 for. Ako se uz to uzme u obzir kmetski odnosaj obeenito razprostranjen, zbog éesa vlastnik prima prama zemljiÈtu i polozaju, */2, 7S, l/v Vs- 2A-'% i t. d. proizvoda, valja priznati, da produkeija od 15 hi. vina na hektar ne moze da nekako obilato nadoknadi troàkove i trude po-ljodjelca; tim manje, obzirom na malo povoljne prilike, u kojima se nalaze kod nas pravljenje vina i vinska trgovina. Treba s toga pobolj-sati obraéun naseg- vinogradarstva, umnozavajuci u prvome redu produkeiju.
      Biti ce razlièiti uzroci, koji su krivi, da se u mnogim predje-lima tuze na malu produkeiju, ja sam ipak mnjenja, da poglaviti uzrok treba traziti u sve to vecem istrosenju zemlje, prouzrokovanom rjedkim i slabim gnojenjem. — U predjelima skroz vinorodnim, gdje nema paSnjaka ni zivotinje, produkeija stajskog gnoja i gnjoja mjesanca tako je malena, da se mora smatrati nedostatuom, a da se uzdrzi jali omoguci probitacno iintensivno gojeDje loze To se joà bolje uvidja, ako se promisli, da hektar vinograda sa priliènom produk-cijom valja da barem svake treée godine dobije 500 kvintala dobrog stajskog gnoja, koji radi spora djelovanja kroz one tri godine dava ze-mljiàtu svake godine njeèto vi§e dusika, fosforne kiseline i popeljike, nego mu dize godiènji rod — Ko je vidio gnjoj Sto se kod nas upotrebljuje za vinograde i umije ga procieniti Sto se tiée vrste i mnozine, koja uprav odgovara potrebama vinograda, ne moze naino a da ne uvidi silnu nuzdu providjenjà, u svrhu da se podupre pra-vilnije gnjojenje i prikladnije potrebama na§ih vinograda. I u tu se svrhu treba uteéi sredstvima sposobnim da pomnoze i nadopune djelovanje razpolozivog gnjoja, a takovo je sredstvo zeleno gnjojenje pomocu soéivnih biljaka te umjetno i hemijsko gnjojenje, kojima sve zemlje sa zaista naprednim poljodjeljstvom valja da zahvale svoju veliku i postojanu produkeiju.
     To je razlog, da je dalmatinsko Namjesniètvo proèle zime o* dlucilo podupirati na temelju narocitog programa izvadjanje pokusaja sa uporabom umjetnog gnoja i u vinogradima i poéelo dieliti poljo-djelcima mukte njeku stanovitu mnozinu umjetnog gnjoja bilo je-dnostavnog bilo sastavljenog.