Burak za krmu . . . . 0 12 Djetelina i ljekariea . . . 018 Ugar........4 5
     Iz ovih se podataka razabire da biljke koje saòinjavaju obce-nito poljodjelsko gojenje jesu : pSenica za drugim zitom, kukuruz, proso, sierak krumpir, koji pokriju zajedno povrsinu od kakvih 11700 ha. ; ostalo 16,000 ha upotrebljeni su sa duhanom, buhaCem soéivnjacama, povrcem, umjetnim livadama, Sto je u cieloj pokrajini zahvacalo godine 1895 jedva 243 h i ugan.m koji oduzimlje tezitbi 6 000 ha. zemlje.
     Ove bi brojke i ovo bi razmjerje bili dovoljni da po sebi do-statno oznaée stanje i prilike naSeg poljodjelstva. Kad bismo pak rekli da poimence zbog pluga obcenito razsirena, obradjivanje osta-vlja mnogo da se sazeli bilo pogledom na dubljinu, bilo na smrvlje-nje i izvracanje zemlje; da je gnojenje u oboe zanemareno i Skrto i stoga jer oskudjeva marva, òiji je broj neznatan napram povrSini koja bi se mogia gojiti, dosta je reéi da pokrajina ne posjeduje dañas viSe od 19'7 glava blaga velikog zuba na svako 100 h ukupne povrSine i 28 6 glava na svako 100 h poljodjelske povrSine, napram 38‘9 dotiéno 59'9 glava Sto nam daje srednji broj u carevini, a ne viSe od 7 19 glava goveda na 100 ha poljodjelske povrSine, Sto sa-éinjava veliki manjak napram zahtjevima dobre i izplaéujuée se te-zitbe, doèim se znade da gcspodari smatraju jednu glavu zivotinje velikog zuba na ha kao norm&lno razmjerje za jedno gospodarstvo u dobrim prilikama s’ pogleda proizvodnje gnoja; kad bismo uz to opazili da je kod nas u obióaju dvogodiSnja iznojena sjemena. po kojoj se na istoj njivi goji jedne godine pSenica, jeéam, raz, zob, a druge godine kukuruz, ili iznova jedna zitarica, zbog éesa se tlo oslabi, pokrije se korovom koji znatno oàtecuje glavni usjev, a da se gojenju zitarice a osobito kukuruzu posveéuje takav prostor da se dotiéna polja, s’ nestaSice miSica i zbog poskupljenih nadnica, nemogu biti drzana, niti obradjena, niti gnojena kako bi bilo potrebito, i kad bismo na nadopunjenje slike pridodali napokon, da se malo tko stara za dòbro sjeme, po moguénosti izabrano, a da je gojenje krmnih bi-lina i bilina koje poboljSaju zemlju posve ograniceno ili svakako iz-kljuéeno, nebi se imao nitko vise èuditi ako se éuje jadikovati da je prihod znamenitih tezitba veoma slab, i da se cesto na njima gubi.
I	zbilja statistiòna radnja za godinu 1895 naznaéuje da je srednji prihod u obce na hektar jednak 8 8 m. c. za pSenicu, 9'8 za raz, 8-5 za jecam, 4'7 za zob a 10-8 za kukuruz. Mogio bi se pomisliti da su ove brojke izpod istine zbog one opreznosti Sto sebi namecu oni te daju podatke na temelju kojih se izradi statistiòna radnja; nu naslo*