281
tilo onamoSnje pokrajinsko poljodjelsko vieée, podpomoíeno od ze-maljskog Odbora obilnim podporama, god. 1891 djelovale su ne ma-nje nego 52 take blagajnice, koje su svojim druiinarima dale zaj-mova u iznosu od 496.236 for. a primile na éuvanje iznos od 620 284 for Svrhom godine 1§94 biló ih jeveé 120, te su iste godine razdale u zajmove iznos od 1.141.886 for., primile na éuvanje ukupni iznos od 1 613.147 for. a imale blagajnièki giro od 6.546.949 for Ovo su èinjenice vrlo jasne ; kad se pak promisli. da se isti utje&ljivi razvitak opaia svuda, pa i u kraljevini Italiji, gdje ib u samoj pokrajini Treviso postoji vièe od stotine, doéim je prva bla-gajnica bila osnovana zauzimanjem Wollemberga ^od 1883 u Lo-reggia, pokrajini Padovanskoj, moie se punim pravom driati, da bi Fe i kod ñas mogie razSiriti, kad bi se razumni ljudi zauzeli ; a da ée se zauzeti, zalog nam je svrha sasvim ekonomska i patriotiéna ove ustanove, koja §to se tiée jamstva pojedinih, naíla bi ovdje u Dalmaciji povoljnije uvjete nego igdje drugdje, jer, kako smo spome-nuli, rjedki su seljaci, koji nisu sami posjednici ili zbog kmetskog sistema nemaju vlastniékih prava, uknjiiivih, po§to kmetu pripada izkljuéivo i beznvjetno vlasniStvo nad poljodjelskim potrebStinama, iivotinjam i poboljèicama, koje preduzme ili uvede na svojim ze-mljama.
      Tu skoro bila je utemeljena u Spljetu seoska blagajniea vrste, u kojoj je rieé Njezina svrha jeste uprav da se pobrine za potrebe ratarskog staliáa, te da mu poboljáa prilike moralne, soeijalne, eko-nomske, davajuci druzinarima pripomoci prama vjeresiji, koju zaslu-zuju i primajuéi male uloike na Stednju. Nemoze se nego poíeljeti ovoj novoj zadruzi najbolju sreéu, eda bude sluiiti dobrim primjerom i uspjeènim poticalom prostranom raziirenju ovakovih ustanova, Sto bi svakako valjalo podupirati osobitim odredbama.
      Ovebi imale u prvom redu, kako sam veé prije kazao, iti za tim, da se puk pouéi o vriednosti vjeresije, oslonjene na naéelu uzaja-mnosti, te ga uglaviti, da je duh udruzivanja sidro spasa modernog druztva, koje tezi da se organizira na zdravoj i Sirokoj osnovi bra-timstva i uzajamne pomoci.
      ü tu bi svrhu mogie shodno sluziti napisane pouke, alije nada sve preporuèiti puèka sjela, koja bi imali drzati putujuci uèitelji ili drugi u shodne zemane, s pocetka narocito u onim mjestima, koja bi pokazivala dobre uvjete zs osnovanje seoske blagajnice, osobito kad bi bilo osoba kadrih da njima upravljaju.
      ü isto bi doba valjalo, da uèitelji u lakoj formi i zalazeci u vece potankosti tumaèe Statut i pravilnik takove blagajnice, te da nastoje, da zanimanici shvate ustrojstvo, svrhu i koristi u ekonomskom