14
      Dalmaeija je zbilja zeralja skroz poljodjelska, kao nijedna druga u monarhiji, uzprkos njezinoj dugoj i presjeékanoj obali, poSto se je-dva sad spominju probitei plovitbe usljed sasvim propale trgovaéke mornariee, i jer fali obrtnosti velikih probitaka, dok ni ribareDje ne predstavlja pravu obrtnost a mogio bi, i nadati seje da ée s vreme-nom bolje biti, kad bude shodno providjeno.
      ZemljiStni je posjed ili vlasniStvo razdieljeno irascjepkano preko mjere, a usljed kmetskog odnoSaja, koji je obéenito raSiren u pokra-jini, moie se raèunati, da je osam desetina puèanstva, koje po za-dnjem popisu broji 527 425 duSa, sastavljeno od vlastnika ili kmeta-suvlastnika zemalja, od kojih moìda éak devet desetina zivu od obradjivanja zemlje.
     Poljodjelstvo se ipak nalazi u takovom stanju, da se u svakom pogledu mora mnogoSta saieljeti, budué da nije napredovalo kao u drugim pokrajinama monarhije Ovo se tumaèi osobito time, Sto su viSe, nego li cud stanovnika, razne susljedifne povjestnièke politiéke zgode i nezgode mocno utjeeale na izobrazbu na obièaje i na pravac radinosi naroda. Posljedice za poljodjelstvo bile su te, da su se posje-dnici odaleéili sasvim od polja misleéi da je sasvim niski posao baviti se istima, a te su iste zemlje postojano obradjivali i upravliali sami tezac , i kao vlastnici i kao- kmeti, koji, vecinom nepismeni, bez ikakve nauke u obée, a bez poljodjelske napose, i bez dobra izgleda sa strane umnog vlastnika koji ih je morao uzgajati i upravljati, nisu mogli uvesti koristnih preinaka i poboljSiea u suglasju sa gospodar-skim napredkom u obée, pa se nije za to Suditi ako je poljodjelstvo ostalo za mnogo godina na istom stepenu kako je i bilo.
     Kako se je ovo zadnjih godina, i radi Skola koji su se sve to vise ustrojavale, i radi neke naklonosti prama poboljàanju poljodjel-stva, Sto se sve to viSe ekonomiéki namece, mogie nedvojbeno opa-ziti neka zivahnost u najvaznjim granam naSeg poljodjelstva, ipak nije moguce postici dobrih uspjeha od koje mu drago i ako oz-biljne i odluéne poljodjelske djelatnosti, ako se u prvom redu ne pobrinemo za zdravu i praktiènu poljodjelsku pouku.
     Da se uzmogne razprostraniti poljodjelska pouka u Dalmaciji, te potaknuti osobito malog poljodjelca na umni rad i na poljodjelsku djelatnost odgovarajuc u rastucim potrebama proizvodnje, pozvana su osobito èetiri faktora:
     Poljodjelski zavod sa pridruzenom mu kemickom postajom; Odgovarajuci broj putujucih uèitelja ;
     Gospoda seoski puèki ucitelji i M P. Zupnici; i jedan Gospodarski List nadopuujen sa gospodarskim koledarom.