89
ulja na svako stablo a 2 hekt. ulja na hektar. PoSto ciene ulja, koje se obiéno pravi, vrte se izmedju 25 i 32 for na hektolitar, prihod bi iznosio 90 for. prama troàku od 120 for, po tome proisticao bi gubitak od 30 for po prilici, ako se ne raèuna bezkorisnost zemlji-§tne glavnice. Ako se pak promisli, da se poradi kmetskog sistema, obcenito razprostranjeaog, u veéem dieia sluèajeva, ovaj neznatni pro-izvod maslina i ulja razdjeli medju kmetom i vlastnikom, koji dobije osminu, èetvrtinu ili polovicu prama prilikama tla i kultuie istoga u doba sklopljenja ugovora, ne moze se na ino, a da se ne uvjeri, da gojidba maslina pod sadaànjim prilikama niti je, niti moze biti pro-bitacna, te se punim razlogom smije posumnjati o ekonomiénoj ko-risti.
     Dopustam rado, da ovaj racun, premda je sastavljen na temelju raznih podataka, pruzenih mi od praktiènih i vjeStih osoba iz ra-ziiéitih kotara, nije vjerna slika prilikà, na koje se odnosi, te da je gubitak, koji ovaj racun pokazuje, u puno sluèajeva mnogo manji ili sa svim izèezava te se paèe pretvara u mali prihod, a to ili usljed produkcije zaista vece od one predpostavíjene, Sto je moguce, pa i radi malog broja stabala raéunanog na hektar, te dosljedno veéeg prostora dodieljenog svakome stablu, ili radi lozja, koje je izmjeSano, te djelomièno doprinosi troékovima za obradu tla, za gnjojenje, za porez i. t d. Svakako mislim da se svak mora uvjeriti, da je prora-éun na§e gojidbe maslina doista siromaàan, te da je neobhodno po-trebito nastojati da se poboljèa, pomnozavajuci s jedne strane pro-dukciju maslina dobre vrste i cineci je stalnijom i pravilnijom, a s druge strane usavrèavajuci proizvod, eda mu se moze povisiti ciena i ova biti probitaénija. Potreba tog boljitka tim viée se nameée, Sto mi danas ne mozemo procieniti ekonomiénu-poljodjeljsku vaznost, koju bi s vremenom mogia dostici u pokrajini gojidba maslina, oso-bito ako se na siroko razprostrani filoksera, koja u njekim predje-lima onemoguéujuc, a u drugim mjestima otegoéujuc i poskupljujuc gojidbu loze, mogia bi dati povoda, da se u mnogim predjelima oèuti potreba gojidbe, koja bi onu zamjenila. Pod njezinim bi se priti-skom ljuto pokajao, ko je odvec naglo proglasio maslinu gospodar-stveno nemoguéom, te se dohvatio sjekire, da je proriedi ili da je sasvim utamani.
     Da je moguce pomnoziti produkciju i uciniti je pravilnijom,
0	tome ne moze biti sumnje, samo ako se ide za tim, da se uklone oni uzroci, malo prije spomenuti, koji onemogucuju maslini pravilno
1	dobro davanje ploda.
     Ceste kièe, jake promjene i padanja temperature, izvanredne vruéine ljeti i prekomjerena su§a, tuéa, siini vjetrovi i drugi vazdusni