POGLAYJE III.
Gospodarskc poboljiSicc i uredjenje voda
     Dalmacija ne oskudjeva prekrasnim poljima, sa rodnom zemljom, jer uz ona sto sam prije iztaknuo govoreci o tlu, imade ih joS mnogo, zbilja znamenilih kao : Petrovopolje, OStrovica, Morpolaía, Vrana, Posedarija, Iinotsko polje, Raztog i Jezero u Vrgorcu, Neretva, Skra-din, óista, Dugopolje, Mué, Konjsko i jo§ drugih ne raéunajuc polja po otocima kao np „Lumbarda“ u Korculi, Velopolje na Visu, Nereziéce na Braóu, Starigrad na Hvaru i t d. Zaliboze, treba ípak iztaknuti, da taman krasnija polja, koja bi mogla saéinjavati bogatstvo zemlje i zbog njiva i zbog Uvada rodnih podvrgnuta su opetovanim poplavama, pa stoga leze il¡ sasvim neobradjena, ili se na nje ne-rnoze uporaviti ovo intensivno i razvijeno gojenje za koje bi ina6e ona bila tako liepo sposbona i toli znamenita.
     Naravna ti livada daje obicno prihod lo§ i hrdjave vrste zbog Sasa i drugih moévarnih biüna koje zahvate mah nad drugim pravim livadnim travama, a izkljuéeno je gojenje jesensk;h ili zimskih bilina. Ako se voda na vrieme osuái, tad je omoguéeno gojenje samog kukuruza, koji se i priliéno razvije zbog gliba, koji viáe ili manje gnoji zemlju, ali je uvjek ipak izlozen Stetama voda u jesen koje 6esto kvare usjeve; ako se naprotiv kiáe produze u pramaljeée, tad prodje i mjesec Hpanj a polja se ne mogu obraditi, Dit se drugo moze gojiti do prosa, koje daje doduáe dobru slainu, ali lo§e zrnje> kojim tezak uz sierak, smjesa kruh kojitn se mora nasit ti.
      Triljsko i Sinjsko polje, ravnice Oátrovice i Morpolaóe, Vasko polje u Vrlici, Imotskopolje od Kamenogmosta do Nuge i Jama u Ercegovackom podruéju, Eaztok i Jezero u Vrgorcu, Neretvanska dolina, Petrovopolje i t. d i t. d imaju se smatrati vecim dielom, kao meévare koje ipak obuhvacaju povráinu po katastralnim podat-cima od 13382 h
     To je takvo stanje stvari, kojemu treba odmah i ozbiljno do-skoéiti, ako se zahtjeva i ako se hoce zazbilj pobol;áat¡ gospodarsko ■ poljodjelske prilike Dalmacije, poáto se radi da se oduzme vodama zemljiáta koja bi bila najbolja za tezitbu, kojima pokrajina toliko oskudjeva, i uz to da se ozdrave ciele predjele od kuznog zraka, koji ruSi, omlohavi i ubija bjednog tezaka u mnogim selima, te koji