POGLAVJE VI.
Viiiogradarstvo
  / -
     Vinogradarsivo je, govorec obcenito, za Dalmaciju najvaznija grana produkcije a najizda§nije vrelo prihoda, tako da se moze ka-zati, da nijedna ratarska tezitba i nijedan obrt ne zanima toliko i tako iz bliza gospodarstveni zivot zemlje, kako uprav gojitba drago-ciene ampelideje.
     Ova, skromna u svojim zahljevima, razprostranjena je manje vise po svim kotarima bilo zagorskim bilo primorskim, gdje svuda nalazi najpovoljnije uvjete podneblja polozaja, a veéinom i tla. Velju veéinom, jer kad i kada nalazìmo lozu u zemlji§tima, tako rekué umjetno izradjenim ili jos bolje stvorenim na silu marljivosti, truda i znoja, éestokrat na vrletnim obroneima, gdje se ne bi nikako razumjelo, kako biljke mogu bujno rasti i odrzati se u Ijetnim su-§ama, da se uprav ne znadu neznatni zahtjevi loze obzirom na du-bljinu zemlje To u prvom redu potièe od svojstva njezinih zila, koje se razprostiru u èirinu, duljinu i dubljinu nalazeéi sebi puta i kroz same slogove hridì, éime se druge biljke ne bi umjele okoristiti.
      Jako razprostranjenje vinogradarstva u zemlji, te dosljedno nje gnva velika gospodarstvena znamenitost zrcale se i u konacnim re-sultatima proejene, po kojima od 266.606 hektara obradjivog zemljiSta, ito ima Dalmacija, loza zaprema 81.852 ha, dotiéno po uredovnoj poljodjeljskoj statistici, 77.794 ha. ako se odbije povrSina zapremljena drugim biljkama pridruzeniin lozi, §to pri radnjama proejene nije bilo uzeto u obzir. Ova povrSina od 77.794 ha. zapremljena lozjem, koliko god velika, paèe ogromna, ako je prispodobimo sa obradjivim zemljiStem i ako uzmemo u obzir ukupnu povrsinu nasadjenu lozom ciele Austrije, koje ona sacinjava bez sumnje treéinu, ipak cienim, da njeito zaostaje za pravim prostorom, a to ako se promisli na obéu groznièavu sklonost, da se tezitba k>ze po svuda rasprostre, zaliboze cestokrat na stetu pravog ravnovjesja sa povréinom paSnjakà, takodjer potrebitom za gojenje zivotinje i produkeiju gnjoja.
     U razoim predjelima kao n. pr. u Spljetskom kotaru u Ka§te* lima, u Omisu, Visu, Konavlima, Metkoviéu, Imotskom, Sinju, Kninu,