Sto drugim rieèima znaci produkciju. Gnjojenje izvrSeno u drugim periodima Stetno je ekonom'ji i fisiologiònom ravnovjesju stabla, jer su u njem sokovi sad viSe sad manje obilni, te rod ne moze biti pravilan i normalan ; napokon éu spomenuti kupljenje (branje) maslina, koje se zbiva èesto na naèiu kojim se oSteéuju mlade gran-èice, koje uprav nose plod, zbog ôeSa redovito radjanje masline vrlo trpi. Ovo trpi i radi prosipanja sokova, koje se dogadja jer se kupe masline odvec kasno, a to je dvostruko Stetno, jer dava masline, koje radi prekomjerne zrelosti davaju ulje oblojeno, mastno i priprosto.
      Sve su ove okolnosti nesumnjivo uzrokom toli zaljenoj izpre-kidanosti u davanju ploda i roda, Sto je velika neprilika naSe gojitbe maslina, tako da nastaje sumnja o ekonomiônoj koristi. I doista, maslina kod nas dava plod vrlo neredovito, te je u njekim krajevima i polozajima davanje ploda sasvim sluèajno, tako da je medju naSim gojiteljima maslina razSireno i nkorenjeno miSljenje, da je maslina, Sto se tièe plodovitosti, biljka izmjenita i straSno nestalna.
     Nije ovdje mjesto na Siroko opovrci ovo miSljenje, tim viSe Sto sam to nastojao uèiniti u drugom sastavku, koji se bavi o gnjojenju maslina Ograniciti éu se samo da kazem, oslanjajuéi se na tehnièke i prakticne razloge i na vrlo uvazene nazore u ovom predmetu, da maslina nije nipoSto biljka koja radja svake dvie ili tri godine, veé da izmjenitost ili izprekidanost u radjanju potiée u prvom redu od kulturnog sistema i naôina, kako se njeguje stablo, koje po svojoj naravi i svojstvu bez dvojbe radja ili bi mogio radjati svake godine. Kad bi se, kako valja, uzgajala i gnjojila, maslina bi mogia davati rod, i ako ne svake godine ali pravilniji i stalniji, koji bi odgovarao trudu i nadama onog, koji je obradjuje Dokaz tomu imamo, a da ne idemo izvan pokrajine, u raznim kotarima, osobito u Dubrovaèkom, gdje uprav radi naprednije gojidbe maslina, plodovitost je redovitija, tako da se svake godine viSe manje, ako izvanredni uzroci ne na-nesu Stete, moze raèuaati na proizvod, koji nadoknadjuje troSkove ljetine.
      Jaka nepravilnost i izprekidanost plodovitosti utjeée, kako je naravno, vrlo stetno na ravnovjesje produkcije gojenja maslina, kako nam pokazuje ovaj raôun.
      Da se ustanove troSkovi gojidbe maslina valja prije svega po-znati srednji broj stabalà koja rastu na njekoj opredieljenoj povrSini, poSto o njima zavisi glavni troSak obradjjvanja a donek'e i sam proizvod. Ovdje kod nas u ovom pogledu postoje najrazliëitiji raz-mjeri, radi ôesa odnosni racun vrlo je tezak. Doéim je naéi mjestâ, gdje je na jednom hektara smjeSteno 300 do 400 stabala, kao na primjer na otoku Sipanu, gdje je osobito razprostranjena vrsta ma-