Il
      PoSto bi se u osnovi poboljSica uzele u obzir sve one radnje za prosuSenje i uredjenje voda da zemlje budu povracene gojenju, ida se poboljSaju zdravstvene prilike doticnih predjela; poSto za po-boljSanje prilika naSih gnrskih paSnjaka treba ih, izmedju ostalog, snabdjeti skladiStima za vodu, a da se u oboe nameéu sustavna snabdjevenja da se pribave pitkom vodom sva ona mjesta, a nema ih malo, koja vodom oskudjevaju ; uzev u obzir da nema seoskih puteva i da tomu valja doskoèiti, hoce li se uspjesno promaknuti poljodjelski razvitak u mnogim predjelima, olahkoéujuc sa obcilima prenos, a po tom mozda i bolju i koristniju uporabu poljskih proizvoda, a na-pokon vidiv da ce za promaknuée razvitka pojedinih grana poljodjel-stva trebovat znatnih sredstava, a za vise godina izasebice baS izvan-rednih, kako de proizlazit iz dotiènih predloga Sto óu prikazati, mislim da izvanredna doznaka Drzave, koja se ima taman protegnuti na sve gospodarske poboljSice, imala bi doprieti do 8.000,000, i biti doznaéena poèamsi od godine 1897 ili 1898 unapried zal5dotiéno
10	godina u godiSnjem iznosu od 2 do 300.000 fiorina.
     Ova ée se svota mod èiniti na prvi mah pretjerana; nu pre-staje da uéini takav utisak kad se pogleda na znamenitost radnje koja se ima preduzeti, o izvedenju i izpadku koje, zemlja bez pro-bitaka i u najkukavnijim prilikama poljodjelskim i obrtniékim, oèekuje svoje gospodarsko preporodjenje.
     Sto se tiée raduja za poboljSice, nemogu s manje a da ne iztaknem, da kad bi se ove, pomoéu taman jedne izvanredne drzavne pripomoci, mogie izvrti i doprinoskom sa strane Pokrajine, ob-éina i zanimanika u obée, ograniéenim i svakako surazmjernim nji-hovim gospodarskim prilikama, imale bi one uzeti na se uzdrzavanje dotiènih radnja, ustanovljujuc u toin pogledu najtoénije i najstrozije uvjete. i dotiòno strogo nadziranje. Naglasujem ovu okolnost jer za izpadak i za trajnost radnja takve vrsti drzim neobhodno potrebitim sudjelovanje zanimanika ; doèim mi je poznato da razne radnje pro-suSenja izvrSene proSlih godina i u kotaru Benkovaíkom i u Skra-dinskom i t. d. potrajale su malo godina, pak su nestaie, neosta-vljajuc o sebi traga, taman zato jer skroz zapuStene od neopreznih zanimanika, koji su se morali, sasvim razlogom, po sebi, bez potaknuéa, starati za njihovo uzdrzavanje.
     Nalazim shodno spomenuti da u pokrajini obstoje mala i pri-vatna polja koja ne mogu biti upotrebljena intensivnim i izplacu-jucim tezitbama, jer lahko podvrgnuta Stetama vode Radnje za po-boJjSanje takovih zemljiSta spojene su uviek sa potezkocama ne samo novcanim, dali ponajviSe tehnièkim, koje stavljaju u dvojbu izpadak, jer iztiecanje voda, koje se obiòno osuiva na jazima, dakle na pod-