V
htjevima onih triiSta, na koja eleni da ée se modi iznieti njegov proizvod sa njekim uspjehom ; prouéiti prilike prenosa i carine iz jedne zemlje u drugu ; pretraìiti do kraja vrste i ciene vinà, koja se uvoze i prodavaju na boljim trìiStima, pa da pravi ozbiljna i tofina izporedjenja sa svojim proizvodom, a kad se s tim upozna da moie pokuSat iznieti ga?
      Jasno je, da proizvodilac sarn po sebi u obée ne moze sve to providjeti te mora veéim dielom radi pomanjkanja silà klonuti duhom i podleéi posljedicama potezkoéà, koje se neumcljivo opiru razpro-danju njegovih proizvoda.
      Ta je okolnost vrlo nepovoljna, te joj se ne moie pomoéi veé udruìenjem, biva ustrojenjem zadrugà, koje bi sastavljali mali pro-izvodioci a uza njih, na veliku svoju korist i u interesu domaceg vinarstva, mnogi jaki proizvodioci, koji se u obde ne staraju mnogo za svoje konobe ili im fali potrebita sposobnost jal ponka, da se mogu uspjeSno tome posvetiti, ili neée.jal ne mogu da povjere u-pravu osobama razumnim.
     Ove zadruge imale bi svrhu, da svojim élanovima osjeguraju Sto vecu korist od njihova proizvoda, bilo zajedniòkom radnjom oko groidja sabrana u okoliSu zadruge, bilo zajedniòkom prodajom pro-izvedenog vina rakije i ostalih uzgrednih preostataka, kao Sto do potrebe i prodajom masta i samog grozdja
     Iste bi se zadruge mogie udesiti po pravilniku osnovanu na zakonu 8 travnja 1873 o obrtnièkim i gospodarstvenim zadrugama, i uprav po nacrtu B, u kome su utanacene odredbe potrebite da se obezbjedi napredovanje ove ustanove, Sto se tièe uprave, i racionalnog pravljenja vina, kadra da uzdrii i poveéa glas domace proizvodnje.
      Solidarnim jaméenjem druzinara bilo bi ograniéeno na iznosak, s kojim sudjeluju, ili prama okolnostima, na dvostruki, trostruki, pa i desetorostruki takovi iznosak. Druzinari bi morali redovito predati cielu koliéinu grozdja svoje proizvodnje u zadruznom okoliSu, a to sve jo§ netjeSteno, osim osobitih iznimaka, koje bi prama mjestnim prilikama trebalo naznaéiti u dotiénom pravilniku. Ova se odredba ne moze nego vruce preporuèiti, gdje samo moze bili izvrSena, posto grozdje pretvoreno u mast u vinogradima òesto se zgrije, te kad se poslije prenese u badnje ne razèiSti se doista, vec je medju osta-lom takodjer u pogibelji da se uzocti.
     Ove zadruge pomoéu jaméeoja druzinara mogie bi nabaviti pu-tem vjeresije glavnicu potrebitu za radnju, kad glavnica sastavljena od dionickih iznosaka ne bi bila dostatna u tu svrhu, te bi mogia podpomagati svoje clanove novéanim predujmovima, davajuéi vjere-siju na grozdje po srednjoj cieni trziSta. S toga se moze kazati, da